Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.
Приказивање постова са ознаком M11. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком M11. Прикажи све постове

среда, 7. септембар 2016.

Abiotički faktori

      Ovo su faktori neorganske redine koji deluju na organizam.
      Mogu se podeliti na:
      1) hemijske faktore - hemijske osobine vazduha, vode, zemljišta;
      2) fizičko- klimatske faktore: 

     -temperatura vazduha, vode, zemljišta;
      -vlažnost vazduha i zemljišta;
      -pritisak (atmosferski i hidrostatički);
      -pravac i brzina vetra;  
     -količina i vrsta padavina;  
     -količina sunčevog zračenja;
      -osvetljenost;
      -reljef, nadmorska visina, nagib terena, rastresitost i kapilarnost zemljišta itd.

                                                  

Podela ekoloških faktora

      Podele ekoloških faktora su izvršene na različite načine. U priličnoj meri su  uslovne i veštačke, jer svi ekološki faktori deluju povezano i međusobno su zavisni.
      Najčešća podela je na:
      - abiotičke - faktore nežive prirode, ili neorganske sredine;
      - biotičke - uticaji organizama;
      - antropogeni - uticaj čoveka.

                                                           

уторак, 6. септембар 2016.

Ekološka valenca

      To je sposobnost organizama da se prilagoda na menje, ili veće promene u delovanju ekoloških faktora.
      Organizmi koji su prilagođeni na male promene temperature, vlažnosti, prisustva mineralnih soli i drugih ekoloških faktora, imaju usku ekološku valencu.
      To su na primer, organizmi tropskih šuma - kišnih šuma, prašuma, i organizmi toplih tropskih mora (korali).
      Sa druge strane, postoje organizmi koji su prilagođeni na velike promene temperature, dobro podnose sušu, ali i mrazeve, sneg, kiše, imaju široku ekološku valencu.
      Takvi organizmi su četinarsko drveće, tigrovi itd. Isto tako, biljke i životinje koje naseljavaju Srbiju, imaju široku ekološku valencu.

                                      

четвртак, 1. септембар 2016.

Delovanje ekoloških faktora

     Ekološki faktori uvek deluju zajedno (u grupi), zavise jedan od drugoga i međusbno se uslovljavaju i dopunjuju.
     Zato kažemo kompleks ekoloških faktora.
     Deluju još i različito i promenjljivo prema jačini, dužini trajanja, na različitom mestu, u različito vreme.
     Na organizme, mogu delovati direktno, ili indirektno.
     Promena u jednom ekološkom faktoru, izazvaće i promene i u drugim ekološkim faktorima.
     Mogu delovati povoljno ili nepovoljno na organizam.
     Najpovoljnije delovanje ekoloških faktora na životne aktivnosti organizma, naziva se ekološki optimum.
     Ako se vrednosti ekoloških faktora povećeveju, ili smanjuju, smanjiće se životna aktivnost organizma. 
     Vrednost ekoloških faktora iznad kojih organizam umire, naziva se ekološki maksimum. To je gornja granica izdržljivosti.
     Vrednost ekoloških faktora ispod kojih organizam umire, je ekološki minimum. To je donja granica izdržljivosti.
     Postoje ekološki faktori čije vrednosti stalno odstupaju od optimalne (idealne). Faktor koji najviše odstupa od idealne vrednosti, naziva se ograničavajući faktor.
     To je npr. u pustinji voda, zato što je nikad nema dovoljno, a u vodenim staništima, nikad nije dovoljno količine rastvorenog kiseonika, svatlosti, ili na velikim dubinama gde je pritisak izuzetno visok itd.

                                                                                             

уторак, 9. август 2016.

6. Ekološki faktori

     To su elementi životne sredine, bez kojih nije moguć život organizma, ili koji imaju negativan uticaj na njega.
     Npr. temperatura može imati povoljan uticaj ukoliko je optimalna, a nepovoljan ako je previsoka ili preniska.
     Vrste padavina koje mogu biti povoljne za organizam su kiša i sneg, ali zato grad ima nepovoljan uticaj.
     Količina padavina je povoljna ukoliko je srednja (optimalna), dok su suša ili poplava nepovoljne.
               

5. Uslovi života

     Nisu svi elementi životne sredine podjednako važni za organizam.
     Neki su neophodni za opstanak, dok su drugi za taj isti organizam nevažni - nemaju nikakav uticaj na njegovo stanje.
     Upravo ti elementi životne sredine, odnosno ti ekološki faktori, bez kojih nije moguć život organizma se nazivaju uslovi života ili opstanka.
     Npr. za vevericu su to: vazduh, voda, drveće u čijim šupljinama ona čuva hranu, gaji mlade i sklanja se od nepovoljnih uticaja.
     Za potočnu pastrmku su to voda, kao njena životna sredina, a ona mora imati odgovarajuću temperaturu, rastvoren kiseonik i hranljive materije.
               Ova lekcija vredi od 1 do 3 boda.

4. Životna sredina

    Drugačije se naziva i okvir života.
    Obuhvata fizičke, hemijske i biološke elemente koji neprestano deluju na organizme u jednom prostoru.
    Ovi elementi utiču neposredno, ili posredno, na stanje, rast, razviće, razmnožavanje, dužinu života organizma itd.
    Za kopnene organizme, životna sredina je zemljište i vazduh, a za vodene, voda.
              Ova lekcija donosi id 1 do 3 boda.

среда, 3. август 2016.

Značaj ekologije

Svojim aktivnostima, čovek izaziva krizu životne sredine.
Te aktivnosti su:
1) neumereno korišćenje ruda, uglja, nafte, drveta, građevinskih materijala - iscrpljivanje prirodnih bogatstava,
2) ispuštanje i nagomilavanje zagađujućih, otrovnih materija u vazduhu, vodi, zemljištu i hrani,
3) nagomilavanje otpadaka,
4) neplanska i neumerena seča šuma, branje, čupanje, lov, ribolov - osiromašenje ekosistema u pogledu broja i rasprostranjenosti vrsta,
5) nagli porast broja stanovnika i njihovo doseljavanje u gradove (demografska eksplozija),
6) izgradnja gradova, saobraćajnica, industrijskih postrojenja (urbanizacija, industrijalizacija).
Sve ove probleme, ekologija treba da reši. Zato se razvijaju tzv. primenjene ekologije.
Npr. radijaciona ekologija se bavi proučavanjem radioaktivnih supstanci, čestica i zraka na organizme, populacije, životne zajednice i ekosisteme, kao i šta će da se desi sa njima u životnoj sredini.
Ekološka tehnologija se bavi pronalaženjem načina za uklanjanje otpadaka.
Postoje još i ekologija zagađenih sredina, ekologija gradova, čoveka itd.


Podela ekologije

Ekologija se deli na više načina.
Starija podela je izvršena prema predmetu proučavanja na:
- fitoekologiju - ekologiju biljaka,
- zooekologiju - ekologiju životinja i
- mikrobnu ekologiju - ekologiju mikroorganizama.
Novija podela je izvršena prema nivoima organizacije koje proučava na:
- analitičku ekologiju - proučava jedinku i vrstu i
- sintetičku ekologiju - proučava : populaciju, životnu zajednicu i ekosistem.
Postoji podela i na:
- opštu ili teorijsku ekologiju - opšti pristup (od svega po malo), učimo je u školi i
- primenjene ekologije - imaju primenu u praksi.

Ova lekcija vredi od 1 do 3 boda.

уторак, 2. август 2016.

Definicija ekologije

Ekologija je nauka koja proučava tri vrste odnosa, odnosno uticaja:
1) uticaj spoljašnje, nežive sredine na organizme;
2) uticaj organizama na neživu prirodu;
3) međusobne odnose - uticaje organizama.
Naziv ekologija, potiče od 2 grčke reči: oikos, što znači kuća, dom, stanište i logos, što znači nauka, rasprava, učenje.
Ovaj izraz je prvi upotrebio nemački biolog Ernst Hekel.
Za osnivača ekologije, smatra se engleski naučnik Čarls Darvin, koji je u svojim delima uveo pojmove: adaptacija (prilagođavanje), prirodno odabiranje i borba za opstanak.
Ovi pojmovi obuhvataju splet uzajamnih odnosa između organizama i okolne nežive sredine.