Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

среда, 10. август 2016.

2. Biodiverzitet

     Reč biodiverzitet se može prevesti kao biološka raznovrsnost.
     To je različitost i promenljivost gena, mikroorganizama, gljiva, biljaka, životinja i njihovih staništa, odnosno ekosistema koje oni naseljavaju.
     Biodiverzitet je evolutivni odgovor organizama na neprestanu promenljivost uslova spoljašnje, životne sredine.
     Do toga dovode stalna promenljivost ekoloških faktora i promenljivost strukture, odnosno mutabilnost genetičkog materijala. 
     Zbog toga su se u geološkoj istoriji Zemlje, pojavile brojne adaptacije organizama, razvrstanih u ogroman broj životnih formi i pojava.
              

уторак, 9. август 2016.

6. Ekološki faktori

     To su elementi životne sredine, bez kojih nije moguć život organizma, ili koji imaju negativan uticaj na njega.
     Npr. temperatura može imati povoljan uticaj ukoliko je optimalna, a nepovoljan ako je previsoka ili preniska.
     Vrste padavina koje mogu biti povoljne za organizam su kiša i sneg, ali zato grad ima nepovoljan uticaj.
     Količina padavina je povoljna ukoliko je srednja (optimalna), dok su suša ili poplava nepovoljne.
               

5. Uslovi života

     Nisu svi elementi životne sredine podjednako važni za organizam.
     Neki su neophodni za opstanak, dok su drugi za taj isti organizam nevažni - nemaju nikakav uticaj na njegovo stanje.
     Upravo ti elementi životne sredine, odnosno ti ekološki faktori, bez kojih nije moguć život organizma se nazivaju uslovi života ili opstanka.
     Npr. za vevericu su to: vazduh, voda, drveće u čijim šupljinama ona čuva hranu, gaji mlade i sklanja se od nepovoljnih uticaja.
     Za potočnu pastrmku su to voda, kao njena životna sredina, a ona mora imati odgovarajuću temperaturu, rastvoren kiseonik i hranljive materije.
               Ova lekcija vredi od 1 do 3 boda.

4. Životna sredina

    Drugačije se naziva i okvir života.
    Obuhvata fizičke, hemijske i biološke elemente koji neprestano deluju na organizme u jednom prostoru.
    Ovi elementi utiču neposredno, ili posredno, na stanje, rast, razviće, razmnožavanje, dužinu života organizma itd.
    Za kopnene organizme, životna sredina je zemljište i vazduh, a za vodene, voda.
              Ova lekcija donosi id 1 do 3 boda.

недеља, 7. август 2016.

4. Nervna regulacija

     Nervna regulacija se ostvaruje brže nego preko hormona.
     Čulne ćelije - receptori - primaju nadražaje.
     Nadražaji se pretvaraju u nervne impulse, koji se sprovode preko osećajnih nerava do nervnih centara, odnosno centralnog nervnog sistema - CNS-a.
     Od CNS-a se preko pokretačkih nerava, nervni impuls provodi do određenih organa, koji reaguju na nadražaj, tako što ubrzavaju ili usporavaju svoju aktivnost.
     Organi koji reaguju na nadražaje se zovu efektori. To mogu biti: srce, pluća, želudac, neki skeletni ili glatki mišići, žlezda itd.
     Osim centralnog, postoje i periferni i autonomni (vegetativni) nervni sistem.
     Vegetativni nervni sistem ima izvestan stepen autonomije u odnosu na centralni. On upravlja aktivnostima srca, pluća, organa za varenje i izlučivanje...
     Sastoji se od 2 grupe nerava: simpatičkih i parasimpatičkih. Ove 2 grupe nerava rade suprotno jedna od druge.
     Npr. simpatički nervi ubrzavaju puls, povećavaju krvni pritisak, šire zenice, a usporavaju rad organa za varenje i izlučivanje.
     Parasimpatički nervi ubrzavaju rad organa za varenje i izlučivanje, a usporavaju aktivnost srca, disanje, snižavaju krvni pritisak itd.
             

3. Humoralna regulacija

     Ova regulacija se ostvaruje uz pomoć endokrinih žlezda - sa unutrašnjim lučenjem.
     Ove žlezde luče hormone.
     Hormoni iz endokrinih žlezda prelaze u krv, a iz krvi do svih ćelija, tkiva, organa.
     Međutim, hormoni deluju samo na određene ćelije, tkiva i organe - imaju specifično dejstvo.
     Hormoni su hemijski aktivne materije, sposobne da ubrzaju, ili uspore funkcionisanje organa.
     I kod biljaka postoje hormoni - auksini, giberilini, marazmini i drugi, koji regulišu cvetanje, plodonošenje, rast, listanje itd.
     Oni nastaju u pojedinim delovima tela biljke.
             

2. Upravljanje biološkim sistemima

     Život organizma obezbeđuju geni i biohemijske reakcije.
     Upravljanje biološkim sistemima se naziva i regulacija.
     To je usklađivanje aktivnosti svih ćelija, tkiva, organa i organskih sistema u organizmu.
     Kod viših životinja i čoveka, postiže se uz pomoć hormona (humoralna regulacija) i nervnog sistema (nervna regulacija).