Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

понедељак, 16. октобар 2017.

Hloroplasti

Nalaze se u biljnim ćelijama.
Oblik im je ovalan, sočivast...
Imaju 3 memebrane: spoljašnju, unutrašnju i tilakoidnu.
Tilakoidna membrana je specifično građena.
Obrazuje tvorevine u obliku kesica, diskova, cevi koje se nazivaju tilakoidi.
Tilakoidi su kao novčići naslagani jedan na drugi i obrazuju lamelu grana hloroplasta.
Unutrašnjost hloroplasta je ispunjena tečnošću koja se zove matriks ili stroma.
U matriksu se nalaze hloroplastna DNK i ribozomi.
Uloga hloroplasta:
 - fotosinteza ugljenih hidrata,
 - stvaranje ATP-a (adenozin 3 fosfata - jedinjenja koje je bogato energijom) i
 - stvaranje kiseonika
U lamelama grana se nalazi hlorofil.
Tu se odvija svetla faza fotosinteze, kada nastaju ATP i kiseonik.
Energija ATP-a nastalog u svetloj fazi fotosinteze se koristi za stvaranje hranljivih molekula.
U stromi hloroplasta se dešava tamna faza fotosinteze.
Hloroplasti mogu da se dele.
Njihova DNK i ribozomi su slični kao oni koje imaju prokariotski organizmi.

недеља, 15. октобар 2017.

Mitohondrije

Zastupljene su u svim ćelijama eukariota.
U bliku su kratke cevčice ili štapića.
Imaju dve membrane.
Spoljašnja je glatka, a unutrašnja je naborana.
Ti nabori (prevoji, grebeni, ispusti) se nazivaju kriste.
Na površini krista se nalaze izbočine (čvorići) proteinskog sastava i predstavljaju enzime.
Unutrašnjost mitohondrije je ispunjena tečnošću koja se zove stroma ili matriks.
U matriksu se razlažu masne kiseline.
U stromi se nalaze mitohondrijalna DNK i ribozomi (poliribozomi).
Uloga:
 - aerobna faza razlaganja glukoze (ćelijskog disanja),
 - razlaganje masnih kiselina (u stromi),
 - stvaranje ATP -a (adenozin 3 fosfata - jedinjenja bogatog energijom),
 - zahvaljujući ATP-u, mitohondrije obezbeđuju energiju za odvijanje svih metaboličkih procesa u organizmu.
DNK u mitohondrijama čoveka potiče isključivo od ženskih predaka (majke, bake, prabake...)
Mitohondrijalni ribozomi - mitoribozomi stvaraju proteine.
Mitohondrije imaju sposobnost deobe.

Lizozomi - lizosomi

Loptastog su oblika.
Oivičeni su jednom membranom.
Unutrašnjost je ispunjena tečnošću sa hidrolitičkim enzimima.
Ovi enzimi razlažu: proteine, lipide, ugljene hidrate i nukleinske kiseline do nivoa jona i korisnih molekula.
Takođe, u lizozomima se razlažu i nepotrebni i defektni molekuli i delovi ćelije.

Goldžijev kompleks - aparat

To je sistem spljoštenih unutrašnjih ćelijskih membrana.
Smešteni su u blizini jedra i okrenuti su ka spoljašnjoj ćelijskoj membrani.
Najzastpljeniji su u žlezdanim ćelijama.
Sa membrana Goldžijevog aparata polaze kesice (mehurići , vezikule), koje sadrže metaboličke proizvode ćelije (proteine, hormone...).
Ovi proizvodi se izbacuju (izlučuju) van ćelije.
Uloga Goldžijevog kompleksa je u izlučivanju ovih proizvoda.
Kod biljnih ćelija se u Goldžijevom aparatu stvaraju polisaharidi koji grade ćelijski zid. 

Endoplazmatična mreža - retikulum

Zastupljena je kod svih eukariotskih ćelija.
Ime 'mreža' je dobila po tome što se prostire po čitavoj citoplazmi.
Uloga:
 - uvećava unutrašnju površinu ćelije, 
 - povezuje jedro sa spoljašnjom ćelijskom membranom,
 - za prolazak materija iz jednog u drugi deo ćelije,
 - omogućuje i obezbeđuje sintezu lipida, i da se u ribozomima stvaraju proteini.
Postoje: granulirana i glatka endoplazmatična mreža.
Granulirana se tako zove, jer se za njene membrane vezuju poliribozomi (u kojima se stvaraju proteini).
Glatka endoplazmatična mreža nema vezane poliribozome i u tom regionu se stvaraju lipidi (masti, ulja)

субота, 14. октобар 2017.

Ribozomi - ribosomi

Nalaze se u citoplazmi prokariotskih i u eukariotskih ćelija.
Takođe se nalaze i u mitohondrijama i u hloroplastima eukariota.
Nemaju membranu, pa se ne smatraju ćelijskim organelama.
Veličina im je oko 30 nanometara.
Građeni su od manje i veće podjedinice.
Svaka podjedinica je građena od:
 - ribozomske RNK (rRNK) i
 - proteina.
Uloga ribozoma je stvaranje proteina.
To je moguće jedino ako su više ribozoma povezani u strukturu koja se zove poliribozom.
Ribozome povezuje informaciona RNK (iRNK) i tada oni podsećaju na lančić ili nisku perli.
Poliribozomi (poliribosomi) mogu biti slobodni u citoplazmi ili mogu biti pridruženi endoplazmatičnom retikulumu.
U slobodnim poliribozomima se stvaraju proteini citoplazme, ćelijskog skeleta i neki proteini koji grade membrane ćelijskih organela.

Citoplazma

Pod ovim pojmom se podrazumevaju:
 - tečni deo ćelije - citosol i
 - ćelijske organele, koje se nalaze u citosolu.
Građena je od:
 - vode i 
 - proteinskih vlakana.
Proteinska vlakna predstavljaju ćelijski skelet ili citoskelet.
Uloga citoskeleta:
 - održava oblik ćelije,
 - omogućuje pokrete - strujanje citosola,
 - obezbeđuje mesta za pričvršćivanje ćelijskih organela,
 - omogućuje kretanje ćelija,
 - omogućava veze između ćelija,
 - omogućava pokrete na površini ćelija i
 - omogućava kretanje hromozoma i deobu citoplazme.