Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

понедељак, 12. новембар 2018.

Rađanje - porođaj

Porođaj se može podeliti na tri doba.
Prvo:
 - hipofiza luči hormon oksitocin;
 - on deluje na zidove materice i izaziva njihova pravilna ritmička stezanja i opuštanja;
- raste količina hormona estrogena (tokom trudnoće više se lučio progesteron; njegova količina se smanjuje);
 - vodenjak puca.
Drugo:
 - kontrakcije mišića materice traju od 30 do 60 sekundi.
 - u početku se javljaju na svakih 15 do 20 minuta, a kasnije na svaka 2 do 3 minuta. 
 - materica se grči i istiskuje plod kroz grlić u porođajni kanal;
 - po pravilu, prvo izlazi glava, pa ramena, pa trup i na kraju noge;
 - ima i drugih položaja, ali oni otežavaju porođaj;
 - po izlasku iz materice, beba zaplače, prekida se pupčana vrpca i aktivira se samostalni krvotok bebe;
Treće:
 - od 10 do 45 minuta posle izlaska deteta, materica nastavlja da se grči i izbacuje posteljicu (placentu);
 - pri tome porodilja izgubi oko 350ml krvi;
 - ovo je neophodno, jer ako ostane posteljica, može doći do sepse i smrti porodilje;
 - gubljenjem posteljice se smanjuje količina progesterona i estrogena, a počinje lučenje prolaktina;
 - prolaktin stimuliše lučenje mleka (laktaciju).  

Kasna fetalna faza

Traje od 28. nedelje trudnoće do porođaja.
Rast fetusa je intenzivan.
Ubrzano se menja njegov oblik.
Lanugo se gubi na početku ove faze i fetus ima svetlu i glatku kožu.
Nokti lagano rastu.
Zapaža se treptanje očnih kapaka.
Svi organi osim pluća i bubrega su dovoljno razvijeni.
Zbog toga su bebe rođene u sedmom mesecu nejake - upravo zbog nedovoljno razvijenih pluća i bubrega.
U 40. nedelji trudnoće, fetus je težak 3300 grama.
Beba dostiže dužinu od 48 do 56 cm.
Težina od 2,8 do 3,5 kg.
Amnionske tečnosti ima oko 2 litra.
Placenta je teška oko 1,8 kg.
Pupčana vrpca je dugačka oko 60 cm.
Ovo su prosečne vrednosti, koje mogu da variraju.

недеља, 11. новембар 2018.

Rana fetalna faza

Traje od 8. do 28. nedelje trudnoće.
Embrion ubrzano raste jer se formiraju sva tkiva i organi.
Od 12. do 16. nedelje - glava je velika u odnosu na telo;
Mogu se prepoznati obeležja pola;
Oči se usmeravaju napred;
Uši su skoro sasvim sa strane.
U toku 20. nedelje - embrion je prekriven dlakavim rozikastim omotačem lanugom.
Počinje mišićna aktivnost pa majka oseća pokrete buduće bebe.
Na kraju ove faze, embrion je potpuno formiran i naziva se fetus.
Dugačak je 28 cm i težak oko 1 kilogram.

Embrionalna faza

Traje od začeća do osme nedelje trudnoće.
Obrazuju se klicini listovi: ektoderm, endoderm i mezoderm.
Započinje diferencijacija osnovnih tkiva i organa.
Krajem ove faze, embrion dobija osobine čoveka.
Potpuno je zatvorena nervna cev.
Vidljivi su začeci ekstremiteta.
Dužina se povećava za 1mm dnevno.

Razviće i rastenje čoveka do puberteta

U početnim fazama rastenje i razviće čoveka se ne razlikuju mnogo od rastenja i razvića ostalih kičmenjaka.
Tek kasnije, embrion čoveka se sve više razlikuje od embriona ostalih kičmenjaka i dobija osobine ljudske vrste.
Rastenje organizma se odvija kontinuirano od začeća, tokom čitavog embrionalnog razvoja, posle porođaja, sve do završetka mladalačkog doba.
Uslovno se rastenje i razviće čoveka mogu podeliti na više faza:
 - embrionalna, od začeća do osme nedelje trudnoće;
 - rana fetalna, od osme do 28. nedelje trudnoće;
 - kasna fetalna faza, od 28.nedelje trudnoće do porođaja, odnasno rađanja;
 - postnatalni period i rano detinjstvo, od rađanja do druge godine života;
 - detinjstvo, od druge godine života do puberteta i 
 - pubertet.
Rastenje i razviće su pod uticajem gena, nervnog i endokrinog sistema.

среда, 7. новембар 2018.

Rast i regeneracija

U zigotu se nalazi jedinstvena kombinacija gena, karakteristična samo za tu jedinku.
Dakle, ne postoje dve osobe sa istom genetičkom kombinacijom.
Čak i jednojajčani blizanci imaju u izvesnom procentu različite kombinacije gena, iako imaju istu genetičku osnovu.
Genetička informacija treba da se realizuje u toku embrionalnog perioda, fetalnog perioda i kasnije u postembrionalnoj fazi.
Najznačajniji procesi koji se dešavaju u toku tog razvoja su:
 - umnožavanje ćelija (rast);
 - diferencijacija (specijalizacija) ćelija, kada svaka ćelija dobija svoju ulogu i
 - oblikovanje nove jedinke (morfogeneza).
Sve telesne ćelije u našem organizmu imaju iste gene.
Međutim, tokom specijalizacije-diferencijacije ćelija, funkcionišu samo određeni geni, koji stvaraju određene proteine.
Ostali geni su isključeni.
Rast omogućavaju:
 - umnožavanje ćelija deobom;
 - povećanje mase ćelija i
 - povećanje količine međućelijskog sadržaja.
U toku morfogeneze, ovi procesi se najčešće dešavaju istovremeno.
Npr. masa slona je oko 4000 puta veća od mase miša. Slon ima 500 puta veći broj ćelija, a slonove ćelije su oko 8 puta veće od miševih.
U početnim stadijumima razvića embriona, sve ćelije mogu da se dele. Kako se diferenciraju tkiva i organi, opadaju sposobnost i broj deoba. Nervne ćelije prestaju da se dele još pre rođenja.
Veoma je bitno da u toku razvića ne bude grešaka u genima.
Geni upravljaju stvaranjem proteina, pa će oštećeni geni proizvoditi oštećene gradivne proteine i enzime.
Ovo dovodi do teških psihičkih i fizičkih poremećaja.
Do genetičkih grešaka može doći zbog: korišćenja psihoaktivnih supstanci, jonizujućeg zračenja, nekontrolisanog uzimanja lekova, zaraznih bolesti itd.
Regeneracija je zarastanje ozleđenih tkiva. Tada ćelije stupaju u deobu.
Kod čoveka, regeneracija je svedena na: zarastanje rana, srastanje prelomljenih kostiju, obnavljanje krvnih ćelija, obnavljanje oštećene hrskavice itd.
Na brzinu regeneracije utiču brojni faktori a pre svega, temperatura.


Organogeneza

To je proces obrazovanja organa.
Od ektoderma nastaju: pokožica, dlake, znojne, lojne i mlečne žlezde, sočivo oka, mozak, kičmena moždina.
Od endoderma nastaju: pluća, , jetra, pankreas...
Od mezoderma nastaju: deo kože - krzno, skelet, mišići, vezivno tkivo, srce, krvni sudovi, organi za izlučivanje i razmnožavanje...