Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

субота, 8. април 2017.

ГРАЂА ОРГАНА ЗА ИЗЛУЧИВАЊЕ

Систем органа за излучивање чине:
- бубрези,
- мокраћоводи (уретери),
- мокраћна бешика и
- изводни мокраћни канал (уретра).

БУБРЕЗИ су парни органи, пасуљастог облика који се налазе испод дијафрагме са обе стране кичменог стуба.
Тешки су око 150 грама.
Снабдевају се крвљу преко бубрежне артерије, а из њих се крв одводи преко бубрежне вене.
На пресеку бубрега се разликују:
- омотач од везивног ткива, 
- бубрежна кора и
- бубрежна срж.
У БУБРЕЖНОЈ КОРИ  се налазе Малпигијева телашца и бубрежни каналићи.
У БУБРЕЖНОЈ СРЖИ се налази бубрежна карлица у коју се уливају изводи 15 до 20 бубрежних чашица.

Основна јединица грађе бубрега је НЕФРОН.
Нефрон је грађен од Малпигијевог телашца и каналића.
Малпигијево телашце се састоји од БАУМАНОВЕ ЧАУРЕ и МАЛПИГИЈЕВОГ КЛУПЧЕТА.
Малпигијево клупче је сплет крвних капилара.

БАУМАНОВА ЧАУРА се наставља на бубрежни каналић.
Бубрежни каналић се провлачи кроз бубрежну кору, силази у срж, па се поново враћа у кору бубрега и улива се у сабирни каналић.
Више сабирних каналића се скупљају у Малпигијеве пирамиде.
Малпигијеве пирамиде се уливају у бубрежне чашице, а бубрежне чашице се уливају у бубрежну карлицу.

МАЛПИГИЈЕВО КЛУПЧЕ је сплет (мрежа) крвних капилара (судова).
Садржи:
- доводни суд, који се одваја од бубрежне артерије и
- одводни суд који се грана у систем капилара око бубрежних каналића.
Из система одводних судова настају вене, које се уливају у бубрежну вену.

Од бубрежних карлица полазе мокраћоводи, којима се мокраћа (урин) улива у мокраћну бешику.

МОКРАЋНА БЕШИКА је мишићни мехур.
Улога му је да буде резервоар за мокраћу.
На излазу из мокраћне бешике се налази кружни мишић (сфинктер), који отвара и затвара бешику.
Из бешике полази изводни канал уретра, који је у вези са полним органима. Зато се и зове уро - генитални систем.
Кроз изводни отвор овог канала се обавља пражњење мокраћне бешике.


недеља, 26. фебруар 2017.

Belančevine - proteini

Sastavljeni su od aminokiselina, međusobno povezanih peptidnim vezama.
Do 50 polimerizovanih aminokiselina čini polipeptid. Iznad 50, protein.
Polimerizacija je povezivanje istih molekula u veće, makromolekule.
Proteini mogu biti prosti i složeni.
Prosti su građeni samo od aminokiselina.
Složeni - od aminokiselina i nekog drugog molekula.
Taj drugi molekul može biti:
- mast - lipoprotein (grade ćelijske membrane);
- ugljeni hidrat - glikoprotein; 
- metal - metaloprotein (hemoglobin);
- nukleotid - nukleoprotein itd.
Proteini mogu biti i končasti i loptasti.
Končasti (vlaknasti) proteini su: 
- kolagen - u koži, zidovima krvnih kapilara;
- keratin - u kosi i noktima.
Loptasti (globularni) proteini su npr. proteini krvi.
Uloga:
- grade ćeliju - ćelijsku membranu i ćelijski skelet;
- započinju, ubrzavaju i usmeravaju biohemijske reakcije - enzimi (fermenti);
- u transportu gasova (kiseonika i ugljen dioksida) - hemoglobin;
- u fotosintezi - hlorofil;
- kao hormoni - insulin;
- u imunskoj reakciji organizma - antitela;
- u transportu elektrona - citohromi;
- kao rezerva hrane - žumance u jajetu;
- u grčenju mišića - vlakna aktina i miozina itd.
Veoma su osetljivi na povećanje temperature i promene kiselosti sredine. Sa povećanjem temperature, nepovratno menjaju svoju strukturu - denaturišu.  
Npr. belance i žumance pre i posle kuvanja.

уторак, 21. фебруар 2017.

Izlučivanje

     Sve nepotrebne i štetne materije, koje su nastale u procesima prometa materija i energije (metabolizam), se moraju izbaciti iz organizma, preko:
- bubrega - urin (mokraća);
- creva - izmet (feces);
- pluća - ugljen dioksid i
- znojnih žlezda - znoj.
     Materije koje se izbacuju su: voda, ugljen dioksid, urea, mokraćna kiselina i njene soli, amonijak, proizvodi nastali razgradnjom dotrajalih ćelija, nesvareni sastojci hrane, sastojci hrane koji se ne mogu iskoristiti u svrhu dobijanja energije itd.
     Većina ovih supstanci se izbacuju u vodenom rastvoru preko urina.
     Manji deo defekacijom (preko creva, izmetom) i znojenjem.
     Izlučivanjem se reguliše osmotski pritisak telesnih tečnosti i unutrašnje sredine organizma.
     Sistem organa za izlučivanje čine: bubrezi, mokraćovodi (ureteri), mokraćna bešika i izvodni mokraćni kanal (uretra).

Uro - genitalni sistem

To je zajednički naziv za:
- sistem organa za izlučivanje i 
- sistem organa za razmnožavanje (polni).
To je zato što je izvodni mokraćni kanal uretra, u vezi sa polnim organima.

четвртак, 9. фебруар 2017.

Masti (ulja) - lipidi

Masti su estri viših masnih kiselina i trohidroksilnog alkohola glicerola.
Od masnih kiselina: palmitinska, stearinska i oleinska.
Mogu biti:
- proste - ulja, loj, voskovi, masti;
- složene - fosfolipidi;
- derivati masti - steroidi.
          Proste masti:
- koriste se u ishrani - daju energiju organizmu za odvijanje životnih procesa. Daju više energije od ugljenih hidrata.
- oblažu unutrašnje organe (npr. bubrege) , pa ih štite od mehaničkih povreda;
- nagomilavaju se kao potkožne naslage, pa štite od smrzavanja;
- kao voštana prevlaka, štite plodove biljaka od smrzavanja i povreda. 
          Složene masti
U njihovom molekulu, jedna masna kiselina je zamenjena nekim drugim molekulom.
To može biti: ugljeni hidrat (glikolipidi), fosfatna grupa (fosfolipidi), protein (lipoproteini) itd.
Za ćeliju su najznačajniji fosfolipidi.
Oni grade ćelijsku membranu.
Kod njih je jedna viša masna kiselina zamenjena fosfatnom grupom.
Molekul fosfolipida je građen od:
- hidrofilne glave - to je fosfatna grupa - koja je rastvorljiva u vodi i 
- hidrofobnog repa - to su dva molekula viših masnih kiselina - koje su nerastvorljive u vodi.
Na ovakvoj građi molekula fosfolipida, počiva selektivna propustljivost ćelijske membrane.
          Steroidi
- imaju ulogu hormona (regulatorna uloga), kao polni hormoni.
Holesterol je isto derivat masti. Nagomilava se na zidovima krvnih sudova, pa može da ih ošteti.

среда, 8. фебруар 2017.

Ugljeni hidrati

Građeni su od: ugljenika, vodonika i kiseonika.
Dele se na: monosaharide, disaharide, oligosaharide i polisaharide.
Monosaharidi su podeljeni prema broju ugljenikovih atoma na:
- trioze - sa 3 ugljenikova atoma;
- tetroze - sa 4 ugljenikova atoma;
- pentoze - sa 5 ugljenikovih atoma;
- heksoze - sa 6 ugljenikovih atoma;
- heptoze - sa 7 ugljenikovih atoma.
Za ćeliju su najzanačajnije pentoze i heksoze.
Pentoze:
- riboza - učestvuje u građi ribonukleotida (ribonukleinske kiseline RNK);
- dezoksiriboza - učestvuje u građi dezoksiribonukleotida (dezoksiribonukleinske kiseline DNK).
Heksoze:
- glukoza i fruktoza - osnovna jedinjenja koja daju energiju za sve životne procese u organizmu.
Disaharidi su izgrađeni od dva molekula monosaharida.
Najznačajniji su: 
- saharoza - kristal šećer (za ishranu);
- laktoza - mlečni šećer.
Oligosaharidi su građeni od dva do deset molekula monosaharida. Još se zovu dekstrini.
Polisaharidi su izgrađeni iz više hiljada molekula monosaharida (polimerizacijom).
Najznačajniji su:
- celuloza - gradi ćelijski zid biljaka;
- skrob - rezerva hrane za biljke. Nalazi se u krtolama, semenu, lukovicama...
- glikogen - rezervni polisaharid kod čoveka. Nalazi se u jetri i mišićima. Izgrađen je od 30000 do 50000 molekula glukoze.
- hitin - gradi spoljašnji oklop insekata i rakova.
- pektin - nalazi se u ljuskama voća. Dodaje se u džemove i koristi se za dobijanje želea.

понедељак, 6. фебруар 2017.

Organski sastojci ćelije

U organskim jedinjenjima ćelije, najzastupljeniji hemijski elemenat je ugljenik.
On ima specifičnu građu. Četvorokovalentan je i gradi molekule prstenaste i lančaste strukture.
Organska jedinjenja u ćeliji se mogu podeliti na prosta i složena.
Prosta su: monosaharidi, više masne kiseline, amino-kiseline, azotne baze.
Složena su: masti (ulja) - lipidi, ugljeni hidrati (šećeri, saharidi), belančevine - proteini, nukleotidi i nukleinske kiseline.