Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

уторак, 16. мај 2017.

Mišići čoveka

Mišići su organi koji:
- omogućavaju pokrete pojedinih delova tela,
- omogućavaju rad pojedinih unutrašnjih organa.
Čine skoro polovinu telesne težine čoveka.
Sastoje se od mišićnog tkiva.
Mišićno tkivo se sastoji od mišićnih ćelija.
Postoje: glatke, poprečnoprugaste i srčane mišićne ćelije.
Glatke ulaze u sastav glatkog mišićnog tkiva.
Ovo tkivo čini zidove: jednjaka, želuca, creva, dušnika, mokraćne bešike, krvnih sudova, žučne kesice, jajovoda, materice itd.
Ti organi izvode spore pokrete.
Poprečnoprugaste mišićne ćelije (tkivo), ulaze u sastav poprečno - prugastih mišića.
Poprečno prugaste mišićne ćelije su obavijene tankom membranom sarkolemom.
Više takvih ćelija (vlakana) se grupišu u snopiće, koji su obavijeni tankom vezivnom opnom.
Više snopića grade snopove, koji su isto obavijeni vezivnom opnom.
Više snopova grade mišić, koji je obavijen opnom od vezivnog tkiva.
Na krajevima, mišići se završavaju tetivama.
Tetive spajaju mišiće sa kostima.
Poprečno-prugasti mišići se još nazivaju i skeletni, jer obavijaju skelet i daju čvrstinu telu.
To su mišići: ruku, nogu, vrata, međurebarni, trbušni, leđni...
Oni pokreću telo.
Osim ovih, postoje i oni koji ne pokreću telo (skelet).
Npr. mišići jezika, lica, očnih kapaka, dijafragme...
Većina poprečno-prugastih mišića se može aktivirati našom voljom, a i refleksno.
Voljni impulsi polaze iz motornih zona kore velikog mozga.
Mišići se mogu podeliti na:
- vretenaste - mišići ruku i nogu,
- pločaste - mišiće trbušnog zida,
- trakaste - mišiće vrata, 
- lepezasti - mišići lica i grudnog koša,
- prstenasti (kružni) - zatvaraju neke unutrašne organe - želudac, mokraćnu bešiku...
Nalaze se i oko usta, očiju i drugih otvora na telu.

понедељак, 1. мај 2017.

Skeletni - koštani sistem čoveka

Skelet ima zaštitnu i potpornu ulogu.
Čine ga kosti, hrskavica i vezivno tkivo.
Štiti unutrašnje organe od povreda.
Daje čvrstinu telu.
Povezan sa mišićima, omogućava kretanje čoveka.
Smešten je u unutrašnjosti tela - unutrašnji skelet.
Neki beskičmenjaci imaju spoljašnji skelet.

GRAĐA KOSTIJU
Kosti su izgrađene od koštanog tkiva.
Njega čine koštane ćelije zvezdastog oblika.
One imaju nastavke na površini kojima se dodiruju.
Između ćelija se nalaze međućelijski prostori, koji su ispunjeni koštanom masom.
Koštana masa se sastoji od:
- belančevinaste supstance koja se zove osein i
- mineralnih soli: kalcijum karbonata i kalcijum fosfata.
Osein daje gipkost kostima.
Mineralne materije daju čvrstinu kostima.
Sa starošću se količina oseina smanjuje, a količina mineralnih soli se povećava.
Međućelijska koštana masa je prožeta kanalima, koji se nazivaju Haverzovi kanali.
U njima se nalaze krvni sudovi i ogranci nerava.
Nervi čine kost osetljivom, a krvni sudovi snabdevaju kosti hranljivim materijama.
Oko Haverzovih kanala su raspoređene koštane ćelije u koncentričnim krugovima.
Na površini kostiju se nalaze žive ćelije koje se dele. 
One omogućavaju rast kostiju i zarašćivanje prilikom preloma. 
Taj deo kosti se naziva pokosnica.
Ispod pokosnice se nalazi koštana masa, a u sredini kosti je šupljina, ispunjena koštanom srži.

субота, 8. април 2017.

ГРАЂА ОРГАНА ЗА ИЗЛУЧИВАЊЕ

Систем органа за излучивање чине:
- бубрези,
- мокраћоводи (уретери),
- мокраћна бешика и
- изводни мокраћни канал (уретра).

БУБРЕЗИ су парни органи, пасуљастог облика који се налазе испод дијафрагме са обе стране кичменог стуба.
Тешки су око 150 грама.
Снабдевају се крвљу преко бубрежне артерије, а из њих се крв одводи преко бубрежне вене.
На пресеку бубрега се разликују:
- омотач од везивног ткива, 
- бубрежна кора и
- бубрежна срж.
У БУБРЕЖНОЈ КОРИ  се налазе Малпигијева телашца и бубрежни каналићи.
У БУБРЕЖНОЈ СРЖИ се налази бубрежна карлица у коју се уливају изводи 15 до 20 бубрежних чашица.

Основна јединица грађе бубрега је НЕФРОН.
Нефрон је грађен од Малпигијевог телашца и каналића.
Малпигијево телашце се састоји од БАУМАНОВЕ ЧАУРЕ и МАЛПИГИЈЕВОГ КЛУПЧЕТА.
Малпигијево клупче је сплет крвних капилара.

БАУМАНОВА ЧАУРА се наставља на бубрежни каналић.
Бубрежни каналић се провлачи кроз бубрежну кору, силази у срж, па се поново враћа у кору бубрега и улива се у сабирни каналић.
Више сабирних каналића се скупљају у Малпигијеве пирамиде.
Малпигијеве пирамиде се уливају у бубрежне чашице, а бубрежне чашице се уливају у бубрежну карлицу.

МАЛПИГИЈЕВО КЛУПЧЕ је сплет (мрежа) крвних капилара (судова).
Садржи:
- доводни суд, који се одваја од бубрежне артерије и
- одводни суд који се грана у систем капилара око бубрежних каналића.
Из система одводних судова настају вене, које се уливају у бубрежну вену.

Од бубрежних карлица полазе мокраћоводи, којима се мокраћа (урин) улива у мокраћну бешику.

МОКРАЋНА БЕШИКА је мишићни мехур.
Улога му је да буде резервоар за мокраћу.
На излазу из мокраћне бешике се налази кружни мишић (сфинктер), који отвара и затвара бешику.
Из бешике полази изводни канал уретра, који је у вези са полним органима. Зато се и зове уро - генитални систем.
Кроз изводни отвор овог канала се обавља пражњење мокраћне бешике.


недеља, 26. фебруар 2017.

Belančevine - proteini

Sastavljeni su od aminokiselina, međusobno povezanih peptidnim vezama.
Do 50 polimerizovanih aminokiselina čini polipeptid. Iznad 50, protein.
Polimerizacija je povezivanje istih molekula u veće, makromolekule.
Proteini mogu biti prosti i složeni.
Prosti su građeni samo od aminokiselina.
Složeni - od aminokiselina i nekog drugog molekula.
Taj drugi molekul može biti:
- mast - lipoprotein (grade ćelijske membrane);
- ugljeni hidrat - glikoprotein; 
- metal - metaloprotein (hemoglobin);
- nukleotid - nukleoprotein itd.
Proteini mogu biti i končasti i loptasti.
Končasti (vlaknasti) proteini su: 
- kolagen - u koži, zidovima krvnih kapilara;
- keratin - u kosi i noktima.
Loptasti (globularni) proteini su npr. proteini krvi.
Uloga:
- grade ćeliju - ćelijsku membranu i ćelijski skelet;
- započinju, ubrzavaju i usmeravaju biohemijske reakcije - enzimi (fermenti);
- u transportu gasova (kiseonika i ugljen dioksida) - hemoglobin;
- u fotosintezi - hlorofil;
- kao hormoni - insulin;
- u imunskoj reakciji organizma - antitela;
- u transportu elektrona - citohromi;
- kao rezerva hrane - žumance u jajetu;
- u grčenju mišića - vlakna aktina i miozina itd.
Veoma su osetljivi na povećanje temperature i promene kiselosti sredine. Sa povećanjem temperature, nepovratno menjaju svoju strukturu - denaturišu.  
Npr. belance i žumance pre i posle kuvanja.

уторак, 21. фебруар 2017.

Izlučivanje

     Sve nepotrebne i štetne materije, koje su nastale u procesima prometa materija i energije (metabolizam), se moraju izbaciti iz organizma, preko:
- bubrega - urin (mokraća);
- creva - izmet (feces);
- pluća - ugljen dioksid i
- znojnih žlezda - znoj.
     Materije koje se izbacuju su: voda, ugljen dioksid, urea, mokraćna kiselina i njene soli, amonijak, proizvodi nastali razgradnjom dotrajalih ćelija, nesvareni sastojci hrane, sastojci hrane koji se ne mogu iskoristiti u svrhu dobijanja energije itd.
     Većina ovih supstanci se izbacuju u vodenom rastvoru preko urina.
     Manji deo defekacijom (preko creva, izmetom) i znojenjem.
     Izlučivanjem se reguliše osmotski pritisak telesnih tečnosti i unutrašnje sredine organizma.
     Sistem organa za izlučivanje čine: bubrezi, mokraćovodi (ureteri), mokraćna bešika i izvodni mokraćni kanal (uretra).

Uro - genitalni sistem

To je zajednički naziv za:
- sistem organa za izlučivanje i 
- sistem organa za razmnožavanje (polni).
To je zato što je izvodni mokraćni kanal uretra, u vezi sa polnim organima.

четвртак, 9. фебруар 2017.

Masti (ulja) - lipidi

Masti su estri viših masnih kiselina i trohidroksilnog alkohola glicerola.
Od masnih kiselina: palmitinska, stearinska i oleinska.
Mogu biti:
- proste - ulja, loj, voskovi, masti;
- složene - fosfolipidi;
- derivati masti - steroidi.
          Proste masti:
- koriste se u ishrani - daju energiju organizmu za odvijanje životnih procesa. Daju više energije od ugljenih hidrata.
- oblažu unutrašnje organe (npr. bubrege) , pa ih štite od mehaničkih povreda;
- nagomilavaju se kao potkožne naslage, pa štite od smrzavanja;
- kao voštana prevlaka, štite plodove biljaka od smrzavanja i povreda. 
          Složene masti
U njihovom molekulu, jedna masna kiselina je zamenjena nekim drugim molekulom.
To može biti: ugljeni hidrat (glikolipidi), fosfatna grupa (fosfolipidi), protein (lipoproteini) itd.
Za ćeliju su najznačajniji fosfolipidi.
Oni grade ćelijsku membranu.
Kod njih je jedna viša masna kiselina zamenjena fosfatnom grupom.
Molekul fosfolipida je građen od:
- hidrofilne glave - to je fosfatna grupa - koja je rastvorljiva u vodi i 
- hidrofobnog repa - to su dva molekula viših masnih kiselina - koje su nerastvorljive u vodi.
Na ovakvoj građi molekula fosfolipida, počiva selektivna propustljivost ćelijske membrane.
          Steroidi
- imaju ulogu hormona (regulatorna uloga), kao polni hormoni.
Holesterol je isto derivat masti. Nagomilava se na zidovima krvnih sudova, pa može da ih ošteti.