Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

уторак, 6. јун 2017.

Povrede i profesionalna oboljenja kostiju, zglobova i mišića

     Ponekad se kod ljudi mogu javiti različite nepravilnosti u razvitku kostiju, koje nastaju usled različitih oštećenja i oboljenja.
     Najčešći uzroci ovih nepravilnosti su:
- loša ishrana,
- stanovanje u nehigijenskim prostorijama,
- nedovoljno bavljenje fizičkim vežbama,
- preterano i nepravilno fizičko vežbanje,
- povrede u detinjstvu,
- nasledne bolesti itd.

     RAHITIS je oboljenje kostiju izazvano nedostatkom vitamina D.
To dovodi do nepravilnosti u okoštavanju. 
Kod obolele dece, kosti ostaju meke i krive se.
Najčešće posledice rahitisa su deformacije zgloba kolena poznate kao iks i O noge, i deformacija grudnog koša, poznata kao kokošije grudi.
Rahitis se sprečava boravkom na suncu i pravilnom ishranom.

     REUMATIZAM je oboljenje kostiju, zglobova i mišića.
Nije poznat tačan uzrok.
Ispoljava se bolom i otežanim pokretima tela.
Jedan od vidova ove bolesti je i reumatska groznica.

     SKOLIOZA je deformacija kičmenog stuba. 
Javlja se kao posledica nepravilnog sedenja i držanja tela, ili neravnomernog opterećivanja kičme (nošenje tereta samo na levom ili desnom ramenu, ili samo u jednoj ruci).
Kičma se krivi na levu ili desnu stranu. 
Važno je otkriti je na vreme.
Tada se ona može otkloniti posebnim vežbama.

      RAVNI TABANI nastaju kada se svod stopala spusti, ili sasvim iščezne.
Javlja se usled dugotrajnog stajanja u mestu, ili nošenja nepodesne obuće.
Ravni tabani otežavaju hod i izazivaju zamor i bolove u nogama.
Ova deformacija se može ublažiti posebnim vežbama, ili nošenjem obuće sa posebnim ulošcima, ili hodanjem bez obuće leti po pesku npr. 
Potpetice za muškarce od 1 do 1,5 cm, a za žene od 2,5 do 4,5 cm.

     DISKOPATIJA je oboljenje elastičnih veza (diskova) između kičmenih pršljenova.
Nastaje kada se podiže teret ili pri skokovima, kada se optereti kičma, ili od starosti.

     UPALA TETIVA se dešava ako su tetive preopterećene, previše zategnute ili istegnute, ili zbog infekcije bakterijama.

     ISTEGNUTOST LIGAMENATA, TETIVA I MIŠIĆA nastaje usled preopterećenosti nedovoljno uvežbanih i zamorenih mišića.
Ovakve povrede su karakteristične za vrhunske sportiste i leče se fizikalnom terapijom.
U težim slučajevima se leče operacijom. 

POVREDE KOSTIJU I ZGLOBOVA
 - prelomi, iščašenja i uganuća.
Nastaju pri: padu, skoku ili udarcu.
Usled udarca se na mišićima mogu javiti manje povrede: otekline sa krvnim podlivima, ili nagnječenja sa većim oteklinama koje bole.
Uganuće nastaje zbog napetosti zglobne čašice, kada dolazi do povrede sluznice, pa zglob natekne.
Iščašenje nastaje kada se pokida tkivo zglobne čaure, pa zglobna jabučica izađe iz zglobne čašice.
Prelom kosti se prepoznaje po neobičnom (nenormalnom) položaju povređenog dela tela, nesposobnosti za kretanje, velikom bolu i otoku.
Postoje: otvoreni i zatvoreni prelom.
Zatvoreni prelom je kada je okolno tkivo samo delimično ozleđeno.
Otvoreni prelom je kada se vidi kost, jer je okolno tkivo nagnječeno i pokidano, pa se stvori rana iz koje viri kost.    

уторак, 16. мај 2017.

Mišići čoveka

Mišići su organi koji:
- omogućavaju pokrete pojedinih delova tela,
- omogućavaju rad pojedinih unutrašnjih organa.
Čine skoro polovinu telesne težine čoveka.
Sastoje se od mišićnog tkiva.
Mišićno tkivo se sastoji od mišićnih ćelija.
Postoje: glatke, poprečnoprugaste i srčane mišićne ćelije.
Glatke ulaze u sastav glatkog mišićnog tkiva.
Ovo tkivo čini zidove: jednjaka, želuca, creva, dušnika, mokraćne bešike, krvnih sudova, žučne kesice, jajovoda, materice itd.
Ti organi izvode spore pokrete.
Poprečnoprugaste mišićne ćelije (tkivo), ulaze u sastav poprečno - prugastih mišića.
Poprečno prugaste mišićne ćelije su obavijene tankom membranom sarkolemom.
Više takvih ćelija (vlakana) se grupišu u snopiće, koji su obavijeni tankom vezivnom opnom.
Više snopića grade snopove, koji su isto obavijeni vezivnom opnom.
Više snopova grade mišić, koji je obavijen opnom od vezivnog tkiva.
Na krajevima, mišići se završavaju tetivama.
Tetive spajaju mišiće sa kostima.
Poprečno-prugasti mišići se još nazivaju i skeletni, jer obavijaju skelet i daju čvrstinu telu.
To su mišići: ruku, nogu, vrata, međurebarni, trbušni, leđni...
Oni pokreću telo.
Osim ovih, postoje i oni koji ne pokreću telo (skelet).
Npr. mišići jezika, lica, očnih kapaka, dijafragme...
Većina poprečno-prugastih mišića se može aktivirati našom voljom, a i refleksno.
Voljni impulsi polaze iz motornih zona kore velikog mozga.
Mišići se mogu podeliti na:
- vretenaste - mišići ruku i nogu,
- pločaste - mišiće trbušnog zida,
- trakaste - mišiće vrata, 
- lepezasti - mišići lica i grudnog koša,
- prstenasti (kružni) - zatvaraju neke unutrašne organe - želudac, mokraćnu bešiku...
Nalaze se i oko usta, očiju i drugih otvora na telu.

понедељак, 1. мај 2017.

Skeletni - koštani sistem čoveka

Skelet ima zaštitnu i potpornu ulogu.
Čine ga kosti, hrskavica i vezivno tkivo.
Štiti unutrašnje organe od povreda.
Daje čvrstinu telu.
Povezan sa mišićima, omogućava kretanje čoveka.
Smešten je u unutrašnjosti tela - unutrašnji skelet.
Neki beskičmenjaci imaju spoljašnji skelet.

GRAĐA KOSTIJU
Kosti su izgrađene od koštanog tkiva.
Njega čine koštane ćelije zvezdastog oblika.
One imaju nastavke na površini kojima se dodiruju.
Između ćelija se nalaze međućelijski prostori, koji su ispunjeni koštanom masom.
Koštana masa se sastoji od:
- belančevinaste supstance koja se zove osein i
- mineralnih soli: kalcijum karbonata i kalcijum fosfata.
Osein daje gipkost kostima.
Mineralne materije daju čvrstinu kostima.
Sa starošću se količina oseina smanjuje, a količina mineralnih soli se povećava.
Međućelijska koštana masa je prožeta kanalima, koji se nazivaju Haverzovi kanali.
U njima se nalaze krvni sudovi i ogranci nerava.
Nervi čine kost osetljivom, a krvni sudovi snabdevaju kosti hranljivim materijama.
Oko Haverzovih kanala su raspoređene koštane ćelije u koncentričnim krugovima.
Na površini kostiju se nalaze žive ćelije koje se dele. 
One omogućavaju rast kostiju i zarašćivanje prilikom preloma. 
Taj deo kosti se naziva pokosnica.
Ispod pokosnice se nalazi koštana masa, a u sredini kosti je šupljina, ispunjena koštanom srži.

субота, 8. април 2017.

ГРАЂА ОРГАНА ЗА ИЗЛУЧИВАЊЕ

Систем органа за излучивање чине:
- бубрези,
- мокраћоводи (уретери),
- мокраћна бешика и
- изводни мокраћни канал (уретра).

БУБРЕЗИ су парни органи, пасуљастог облика који се налазе испод дијафрагме са обе стране кичменог стуба.
Тешки су око 150 грама.
Снабдевају се крвљу преко бубрежне артерије, а из њих се крв одводи преко бубрежне вене.
На пресеку бубрега се разликују:
- омотач од везивног ткива, 
- бубрежна кора и
- бубрежна срж.
У БУБРЕЖНОЈ КОРИ  се налазе Малпигијева телашца и бубрежни каналићи.
У БУБРЕЖНОЈ СРЖИ се налази бубрежна карлица у коју се уливају изводи 15 до 20 бубрежних чашица.

Основна јединица грађе бубрега је НЕФРОН.
Нефрон је грађен од Малпигијевог телашца и каналића.
Малпигијево телашце се састоји од БАУМАНОВЕ ЧАУРЕ и МАЛПИГИЈЕВОГ КЛУПЧЕТА.
Малпигијево клупче је сплет крвних капилара.

БАУМАНОВА ЧАУРА се наставља на бубрежни каналић.
Бубрежни каналић се провлачи кроз бубрежну кору, силази у срж, па се поново враћа у кору бубрега и улива се у сабирни каналић.
Више сабирних каналића се скупљају у Малпигијеве пирамиде.
Малпигијеве пирамиде се уливају у бубрежне чашице, а бубрежне чашице се уливају у бубрежну карлицу.

МАЛПИГИЈЕВО КЛУПЧЕ је сплет (мрежа) крвних капилара (судова).
Садржи:
- доводни суд, који се одваја од бубрежне артерије и
- одводни суд који се грана у систем капилара око бубрежних каналића.
Из система одводних судова настају вене, које се уливају у бубрежну вену.

Од бубрежних карлица полазе мокраћоводи, којима се мокраћа (урин) улива у мокраћну бешику.

МОКРАЋНА БЕШИКА је мишићни мехур.
Улога му је да буде резервоар за мокраћу.
На излазу из мокраћне бешике се налази кружни мишић (сфинктер), који отвара и затвара бешику.
Из бешике полази изводни канал уретра, који је у вези са полним органима. Зато се и зове уро - генитални систем.
Кроз изводни отвор овог канала се обавља пражњење мокраћне бешике.


недеља, 26. фебруар 2017.

Belančevine - proteini

Sastavljeni su od aminokiselina, međusobno povezanih peptidnim vezama.
Do 50 polimerizovanih aminokiselina čini polipeptid. Iznad 50, protein.
Polimerizacija je povezivanje istih molekula u veće, makromolekule.
Proteini mogu biti prosti i složeni.
Prosti su građeni samo od aminokiselina.
Složeni - od aminokiselina i nekog drugog molekula.
Taj drugi molekul može biti:
- mast - lipoprotein (grade ćelijske membrane);
- ugljeni hidrat - glikoprotein; 
- metal - metaloprotein (hemoglobin);
- nukleotid - nukleoprotein itd.
Proteini mogu biti i končasti i loptasti.
Končasti (vlaknasti) proteini su: 
- kolagen - u koži, zidovima krvnih kapilara;
- keratin - u kosi i noktima.
Loptasti (globularni) proteini su npr. proteini krvi.
Uloga:
- grade ćeliju - ćelijsku membranu i ćelijski skelet;
- započinju, ubrzavaju i usmeravaju biohemijske reakcije - enzimi (fermenti);
- u transportu gasova (kiseonika i ugljen dioksida) - hemoglobin;
- u fotosintezi - hlorofil;
- kao hormoni - insulin;
- u imunskoj reakciji organizma - antitela;
- u transportu elektrona - citohromi;
- kao rezerva hrane - žumance u jajetu;
- u grčenju mišića - vlakna aktina i miozina itd.
Veoma su osetljivi na povećanje temperature i promene kiselosti sredine. Sa povećanjem temperature, nepovratno menjaju svoju strukturu - denaturišu.  
Npr. belance i žumance pre i posle kuvanja.

уторак, 21. фебруар 2017.

Izlučivanje

     Sve nepotrebne i štetne materije, koje su nastale u procesima prometa materija i energije (metabolizam), se moraju izbaciti iz organizma, preko:
- bubrega - urin (mokraća);
- creva - izmet (feces);
- pluća - ugljen dioksid i
- znojnih žlezda - znoj.
     Materije koje se izbacuju su: voda, ugljen dioksid, urea, mokraćna kiselina i njene soli, amonijak, proizvodi nastali razgradnjom dotrajalih ćelija, nesvareni sastojci hrane, sastojci hrane koji se ne mogu iskoristiti u svrhu dobijanja energije itd.
     Većina ovih supstanci se izbacuju u vodenom rastvoru preko urina.
     Manji deo defekacijom (preko creva, izmetom) i znojenjem.
     Izlučivanjem se reguliše osmotski pritisak telesnih tečnosti i unutrašnje sredine organizma.
     Sistem organa za izlučivanje čine: bubrezi, mokraćovodi (ureteri), mokraćna bešika i izvodni mokraćni kanal (uretra).

Uro - genitalni sistem

To je zajednički naziv za:
- sistem organa za izlučivanje i 
- sistem organa za razmnožavanje (polni).
To je zato što je izvodni mokraćni kanal uretra, u vezi sa polnim organima.