Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

недеља, 15. октобар 2017.

Endoplazmatična mreža - retikulum

Zastupljena je kod svih eukariotskih ćelija.
Ime 'mreža' je dobila po tome što se prostire po čitavoj citoplazmi.
Uloga:
 - uvećava unutrašnju površinu ćelije, 
 - povezuje jedro sa spoljašnjom ćelijskom membranom,
 - za prolazak materija iz jednog u drugi deo ćelije,
 - omogućuje i obezbeđuje sintezu lipida, i da se u ribozomima stvaraju proteini.
Postoje: granulirana i glatka endoplazmatična mreža.
Granulirana se tako zove, jer se za njene membrane vezuju poliribozomi (u kojima se stvaraju proteini).
Glatka endoplazmatična mreža nema vezane poliribozome i u tom regionu se stvaraju lipidi (masti, ulja)

субота, 14. октобар 2017.

Ribozomi - ribosomi

Nalaze se u citoplazmi prokariotskih i u eukariotskih ćelija.
Takođe se nalaze i u mitohondrijama i u hloroplastima eukariota.
Nemaju membranu, pa se ne smatraju ćelijskim organelama.
Veličina im je oko 30 nanometara.
Građeni su od manje i veće podjedinice.
Svaka podjedinica je građena od:
 - ribozomske RNK (rRNK) i
 - proteina.
Uloga ribozoma je stvaranje proteina.
To je moguće jedino ako su više ribozoma povezani u strukturu koja se zove poliribozom.
Ribozome povezuje informaciona RNK (iRNK) i tada oni podsećaju na lančić ili nisku perli.
Poliribozomi (poliribosomi) mogu biti slobodni u citoplazmi ili mogu biti pridruženi endoplazmatičnom retikulumu.
U slobodnim poliribozomima se stvaraju proteini citoplazme, ćelijskog skeleta i neki proteini koji grade membrane ćelijskih organela.

Citoplazma

Pod ovim pojmom se podrazumevaju:
 - tečni deo ćelije - citosol i
 - ćelijske organele, koje se nalaze u citosolu.
Građena je od:
 - vode i 
 - proteinskih vlakana.
Proteinska vlakna predstavljaju ćelijski skelet ili citoskelet.
Uloga citoskeleta:
 - održava oblik ćelije,
 - omogućuje pokrete - strujanje citosola,
 - obezbeđuje mesta za pričvršćivanje ćelijskih organela,
 - omogućuje kretanje ćelija,
 - omogućava veze između ćelija,
 - omogućava pokrete na površini ćelija i
 - omogućava kretanje hromozoma i deobu citoplazme.

Ćelijska membrana

Može se reći da postoje:
 - spoljašnja ćelijska membrana koja obavija ćeliju i 
 - sistem unutrašnjih ćelijskih membrana.
Ćelijska membrana:
 - štiti ćeliju od različitih uticaja,
 - daje joj oblik i veličinu,
 - obezbeđuje razlike u koncentracijama sadržaja ćelije i sadržaja vanćelijske sredine (npr. jona),
 - kroz nju prolaze različite materije - korisne u ćeliju, ili u različite delove ćelije, a štetne van nje,
 - ona je mesto odigravanja biohemijskih procesa.
S obzirom da se u ćeliji istovremeno odigrava veliki broj biohemijskih procesa, njena unutrašnjost je ispunjena dodatnim membranama - unutrašnjim ćelijskim membranama.
Unutrašnje ćelijske membrane:
 - povećavaju ukupnu površinu ćelije i 
 - dele ćeliju na odeljke u kojima se odigravaju različiti biohemijski procesi.
Ti odeljci se nazivaju ćelijske organele.
Ćelijska membrana je izgrađena od dva sloja fosfolipida u koje su ugrađeni molekuli proteina.
Proteini u ćelijskoj membrani uglavnom imaju ulogu enzima.
Na površini ćelije se nalazi sloj ugljenih hidrata koji se naziva glikokaliks.
On se nalazi na površini ćelije u obliku mikroresica.
Uloga:
 - kao filter npr. u glomerulima bubrega, za filtraciju krvne plazme kada nastaje primarna mokraća i 
 - kao zaštitni omotač.

понедељак, 9. октобар 2017.

Neorganska jedinjenja u ćeliji - MINERALNI ELEMENTI

Mineralni elementi se u ćeliji nalaze kao:
 - mineralne soli (hloridi, sulfati, fosfati i karbonati) i
 - joni.
Jedan element može imati više funkcija.
Oni su sastojci:
 - ćelijskih membrana i citoplazme,
 - proteina, nukleinskih kiselina, hlorofila, hemoglobina.
Utiču na regulisanje:
 - osmotskog pritiska,
 - kiselosti ili bazičnosti unutarćelijske sredine (pH vrednosti),
 - propustljivosti ćelijskih membrana (joni natrijuma i kalijuma povećavaju, a joni aluminijuma, kalcijuma i magnezijuma, smanjuju propustljivost)
Učestvuju u katalitičkim procesima biohemijskih reakcija (sastavni deo enzima - koenzimi).

Neorganska jedinjenja u ćeliji - VODA

Nalazi se u ćeliji kao slobodna i kao vezana voda.
Vezana voda:
 - je deo strukture ćelije - gradi ćeliju (organizam),
 - ima sposobnost da se veže za molekule proteina.
Slobodna voda je:
 - sredina u kojoj se odvijaju biohemijski - metabolički procesi,
 - univerzalni rastvarač za veliki broj neorganskih i organskih supstanci,
 - materije koje su u njoj rastvorene se lako prenose (transportuju) u ćeliju, van ćelije i iz ćelije u ćeliju
 - učesnik u biohemijskim procesima i
 - proizvod biohemijskih procesa (metabolička voda).
Najzastupljenije je jedinjenje u organizmu (ćeliji).
Postoje različiti podaci o procentualnoj zastupljenosti vode. Neki podaci navode od 50% do 95%, a drugi od 70% do 80% ćelije.
Ćelije koje su metabolički aktivnije, u kojima se intenzivnije odvija razmena materija i energije, imaju više vode.

уторак, 6. јун 2017.

Povrede i profesionalna oboljenja kostiju, zglobova i mišića

     Ponekad se kod ljudi mogu javiti različite nepravilnosti u razvitku kostiju, koje nastaju usled različitih oštećenja i oboljenja.
     Najčešći uzroci ovih nepravilnosti su:
- loša ishrana,
- stanovanje u nehigijenskim prostorijama,
- nedovoljno bavljenje fizičkim vežbama,
- preterano i nepravilno fizičko vežbanje,
- povrede u detinjstvu,
- nasledne bolesti itd.

     RAHITIS je oboljenje kostiju izazvano nedostatkom vitamina D.
To dovodi do nepravilnosti u okoštavanju. 
Kod obolele dece, kosti ostaju meke i krive se.
Najčešće posledice rahitisa su deformacije zgloba kolena poznate kao iks i O noge, i deformacija grudnog koša, poznata kao kokošije grudi.
Rahitis se sprečava boravkom na suncu i pravilnom ishranom.

     REUMATIZAM je oboljenje kostiju, zglobova i mišića.
Nije poznat tačan uzrok.
Ispoljava se bolom i otežanim pokretima tela.
Jedan od vidova ove bolesti je i reumatska groznica.

     SKOLIOZA je deformacija kičmenog stuba. 
Javlja se kao posledica nepravilnog sedenja i držanja tela, ili neravnomernog opterećivanja kičme (nošenje tereta samo na levom ili desnom ramenu, ili samo u jednoj ruci).
Kičma se krivi na levu ili desnu stranu. 
Važno je otkriti je na vreme.
Tada se ona može otkloniti posebnim vežbama.

      RAVNI TABANI nastaju kada se svod stopala spusti, ili sasvim iščezne.
Javlja se usled dugotrajnog stajanja u mestu, ili nošenja nepodesne obuće.
Ravni tabani otežavaju hod i izazivaju zamor i bolove u nogama.
Ova deformacija se može ublažiti posebnim vežbama, ili nošenjem obuće sa posebnim ulošcima, ili hodanjem bez obuće leti po pesku npr. 
Potpetice za muškarce od 1 do 1,5 cm, a za žene od 2,5 do 4,5 cm.

     DISKOPATIJA je oboljenje elastičnih veza (diskova) između kičmenih pršljenova.
Nastaje kada se podiže teret ili pri skokovima, kada se optereti kičma, ili od starosti.

     UPALA TETIVA se dešava ako su tetive preopterećene, previše zategnute ili istegnute, ili zbog infekcije bakterijama.

     ISTEGNUTOST LIGAMENATA, TETIVA I MIŠIĆA nastaje usled preopterećenosti nedovoljno uvežbanih i zamorenih mišića.
Ovakve povrede su karakteristične za vrhunske sportiste i leče se fizikalnom terapijom.
U težim slučajevima se leče operacijom. 

POVREDE KOSTIJU I ZGLOBOVA
 - prelomi, iščašenja i uganuća.
Nastaju pri: padu, skoku ili udarcu.
Usled udarca se na mišićima mogu javiti manje povrede: otekline sa krvnim podlivima, ili nagnječenja sa većim oteklinama koje bole.
Uganuće nastaje zbog napetosti zglobne čašice, kada dolazi do povrede sluznice, pa zglob natekne.
Iščašenje nastaje kada se pokida tkivo zglobne čaure, pa zglobna jabučica izađe iz zglobne čašice.
Prelom kosti se prepoznaje po neobičnom (nenormalnom) položaju povređenog dela tela, nesposobnosti za kretanje, velikom bolu i otoku.
Postoje: otvoreni i zatvoreni prelom.
Zatvoreni prelom je kada je okolno tkivo samo delimično ozleđeno.
Otvoreni prelom je kada se vidi kost, jer je okolno tkivo nagnječeno i pokidano, pa se stvori rana iz koje viri kost.