Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

петак, 20. октобар 2017.

Hromozomi - hromosomi

Nalaze se u jedru.
Kada ćelija nije u deobi, oni su u obliku hromatina.
Hromatin su izduženi (despiralizovani) lanci DNK povezani sa proteinima.
Tada nisu uočljivi pod mikroskopom.
Kada ćelija počne da se deli, hromozomi dobijaju štapićast oblik.
Tada je DNK spiralizovana i zato su vidljivi pod mikroskopom.
Postoji deo hromozoma gde DNK nije spiralizovana.
Taj deo se zove primarno suženje, centromera, ili kinetohor.
Centromera poprečno deli hromozome na dva kraka.
Postoje dve vrste hromozoma: metafazni i anafazni.
Metafazni hromozom je uzdužno podeljen na dva molekula DNK, koji se zovu hromatide.
Kada se metafazni hromozom podeli na te dve hromatide (2 molekula DNK), nastaje anafazni hromozom, koji ima jedan molekul DNK.
Hromozomi sadrže nasledne činioce - gene.
Geni su poređani na hromozomu jedan do drugoga - linearno (u redu).
Svaki gen ima svoje mesto na hromozomu koje se zove lokus.
Preko gena, hromozomi određuju i regulišu procese u ćelijama.
Hromozomi (DNK, geni) imaju sposobnost da se udvajaju (dupliraju), pa se geni prenose sa jedne generacije organizama na sledeću.
Broj, veličina, oblik hromozoma i sadržaj gena u njima su osobina vrste (stalni su).
Skup svih hromozoma u polnim ćelijama se naziva garnitura hromozoma.
Ta jedna garnitura hromozoma u polnim ćelijama se naziva haploidan broj.
Označava se sa n.
Kod čoveka u polnim ćelijama ima 23 hromozoma.
Spajanjem polnih ćelija nastaju telesne ćelije.
One imaju dve garniture hromozoma.
Jedna je od oca, a druga od majke.
To je diploidan broj hromozoma.
Označava se sa 2n.
Kod čoveka je diploidan broj 46 hromozoma (23 od oca, a 23 od majke).
Majčini i očevi hromozomi se u jedru nalaze u vidu parova. To su morfološki slični hromozomi.
Nazivaju se homologi hromozomi, homologi parovi, parni hromozomi.
Svi hromozomi u jedru čine kariotip.
Ako se ti hromozomi poređaju u parove i svrstaju u grupe po veličini, dobija se kariogram.
Šematski prikaz hromozoma u cilju detaljnijeg proučavanja se naziva idiogram.
 

четвртак, 19. октобар 2017.

Jedro

Sve eukariotske ćelije imaju jedro.
Izuzetak su zrela crvena krvna zrnca koja nemaju jedro.
Obično, ćelije imaju jedno a mogu imati i više jedara. Koštane ćelije osteoklasti imaju preko stotinu jedara.
Uloga:
Upravlja sintezom molekula RNK.
Neophodno je za život ćelije, jer ima glavnu ulogu u rastu, metaboličkim funkcijama, diferenciranju i deobi. Citoplazma bez jedra propada.
U jedru se nalazi jedarce. 
U jedarcetu se stvaraju ribozomi i RNK.
U jedru se nalazi DNK. 
Preko DNK, jedro učestvuje u prenošenju naslednih osobina.
Građa:
Ima dvostruku membranu (spoljašnju i unutrašnju), koja se zove jedrov omotač.
Spoljašnja je citoplazmina membrana i povezana je sa endoplazmatičnom mrežom.
Na njoj se nalaze ribozomi.
Unutrašnja membrana je prava jedrova membrana.
Jedrov omotač ima i otvore (jedrove pore), kroz koje prolaze, RNK iz jedra u citoplazmu, i proteini iz citoplazme u jedro.
Unutrašnjost jedra je ispunjena tečnošću koja se zove nukleoplazma.
U njoj se nalaze molekuli DNK, koji su povezani sa posebnim proteinima.
To je hromatin, odnosno hromozomi.

среда, 18. октобар 2017.

Bičevi, treplje i bazalna telašca

Bičevi (flagele) i treplje (cilije) su kontraktilne organele koje potiču od citoplazme.

Bičevi
Uloga im je da pokreću ćelije (protozoe, bakterije, polne ćelije...).
Dugački su i obično ćelije sadrže jedan, ili dva biča. Retko više.

Treplje
Uloga im je da pokreću ćelije.
Takođe im je uloga da uklanjaju strana tela sa površine ćelije (čestice, bakterije...)
Kraće su od bičeva.
Na površini jedne ćelije ih može biti od 300 do 1400.
U osnovi bičeva i treplji nalaze se bazalna telašca.

Bazalna telašca su građena od proteina koji se zove tubulin.
Oblik im je cevolik (mikrocevčice).
Nalaze se u osnovi (bazi) svakog biča ili treplje.
Uloga im je da sprovode ATP ili ATF (adenozin 3 fosfat) i hranljive materije u bičeve i treplje.
Adenozin 3 fosfat je jedinjenje bogato energijom. On obezbeđuje tu energiju flagelama i cilijama da mogu da se kontrahuju (grče) i tako da obavljaju svoje uloge.

уторак, 17. октобар 2017.

Centrozomi - centrosomi

Izgrađeni su od dve centriole koje su postavljene jedna u odnosu na drugu pod pravim uglom.
Centriole su izgrađene od šupljih, cevolikih struktura mikrocevčica.
Mikrocevčice gradi protein koji se zove tubulin.
Centrozomi su postavljeni blizu jedrove ovojnice.
Imaju ulogu u stvaranju deobnog vretena i kretanju hromozoma kada se ćelije dele.
Nalaze se samo kod životinjskih ćelija.

понедељак, 16. октобар 2017.

Hloroplasti

Nalaze se u biljnim ćelijama.
Oblik im je ovalan, sočivast...
Imaju 3 memebrane: spoljašnju, unutrašnju i tilakoidnu.
Tilakoidna membrana je specifično građena.
Obrazuje tvorevine u obliku kesica, diskova, cevi koje se nazivaju tilakoidi.
Tilakoidi su kao novčići naslagani jedan na drugi i obrazuju lamelu grana hloroplasta.
Unutrašnjost hloroplasta je ispunjena tečnošću koja se zove matriks ili stroma.
U matriksu se nalaze hloroplastna DNK i ribozomi.
Uloga hloroplasta:
 - fotosinteza ugljenih hidrata,
 - stvaranje ATP-a (adenozin 3 fosfata - jedinjenja koje je bogato energijom) i
 - stvaranje kiseonika
U lamelama grana se nalazi hlorofil.
Tu se odvija svetla faza fotosinteze, kada nastaju ATP i kiseonik.
Energija ATP-a nastalog u svetloj fazi fotosinteze se koristi za stvaranje hranljivih molekula.
U stromi hloroplasta se dešava tamna faza fotosinteze.
Hloroplasti mogu da se dele.
Njihova DNK i ribozomi su slični kao oni koje imaju prokariotski organizmi.

недеља, 15. октобар 2017.

Mitohondrije

Zastupljene su u svim ćelijama eukariota.
U bliku su kratke cevčice ili štapića.
Imaju dve membrane.
Spoljašnja je glatka, a unutrašnja je naborana.
Ti nabori (prevoji, grebeni, ispusti) se nazivaju kriste.
Na površini krista se nalaze izbočine (čvorići) proteinskog sastava i predstavljaju enzime.
Unutrašnjost mitohondrije je ispunjena tečnošću koja se zove stroma ili matriks.
U matriksu se razlažu masne kiseline.
U stromi se nalaze mitohondrijalna DNK i ribozomi (poliribozomi).
Uloga:
 - aerobna faza razlaganja glukoze (ćelijskog disanja),
 - razlaganje masnih kiselina (u stromi),
 - stvaranje ATP -a (adenozin 3 fosfata - jedinjenja bogatog energijom),
 - zahvaljujući ATP-u, mitohondrije obezbeđuju energiju za odvijanje svih metaboličkih procesa u organizmu.
DNK u mitohondrijama čoveka potiče isključivo od ženskih predaka (majke, bake, prabake...)
Mitohondrijalni ribozomi - mitoribozomi stvaraju proteine.
Mitohondrije imaju sposobnost deobe.

Lizozomi - lizosomi

Loptastog su oblika.
Oivičeni su jednom membranom.
Unutrašnjost je ispunjena tečnošću sa hidrolitičkim enzimima.
Ovi enzimi razlažu: proteine, lipide, ugljene hidrate i nukleinske kiseline do nivoa jona i korisnih molekula.
Takođe, u lizozomima se razlažu i nepotrebni i defektni molekuli i delovi ćelije.