Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

четвртак, 8. фебруар 2018.

Molekulske osnove nasleđivanja

Genetika se bavi zakonitostima nasleđivanja i promenljivosti osobina.
U osnovi nasleđivanja je molekul DNK.
On se sastoji od parova nukleotida.
Grupa od 3 nukleotida na jednom lancu DNK se naziva genetička šifra.
Ona sadrži uputstvo (komandu) koja će aminokiselina ući u molekul proteina.
Više genetičkih šifri čine jedan gen.
Geni dakle, upravljaju stvaranjem proteina.
Preko proteina, određuju razviće naših osobina.
Geni su delovi molekula DNK, odnosno hromozoma.
Svaki gen ima tačno određen broj i redosled genetičkih šifara, kao i svoje mesto na hromozomu.
Osobine naslednog materijala (gena) su:
  - poseduje uputstvo (genetsku informaciju) za sintezu belančevina i razviće osobina,
  - sposoban je da se udvaja i 
  - sposoban je da menja svoju strukturu (da mutira). Na ovaj način se postiže genetička raznovrsnost, a samim tim i dobijanje novih osobina i evolucija.
Sinteza belančevina se odvija uz pomoć RNK.
RNK je primarni proizvod gena. 
Ona je zapravo posrednik između DNK i stvaranja proteina.

понедељак, 5. фебруар 2018.

Uloga sistema organa za disanje i sistema organa za krvotok u procesu rada

Za vreme rada učestalost disanja je nekoliko puta veća nego u mirovanju.
Za vreme mirovanja čovek potroši 4 do 6 litara kiseonika u minutu.
Za vreme rada čovek potroši od 80 do 120 litara kiseonika u minutu.
Ukoliko se brže diše, krv brže struji jer se povećava potreba za kiseonikom.
Za vreme rada, krv primi 2 puta više kiseonika po jedinici mase nego u mirovanju.
Za vreme teških fizičkih napora, proticanje krvi se povećava za 6 do 9 puta.
Količina krvi koja protekne kroz srce za 1 minut se naziva minutni volumen srca.
On zavisi od zapremine leve komore koja izbacuje krv u aortu.
Minutni volumen srca u mirovanju je 5 litara.
U toku rada se povećava na dva načina:
 - kod neutreniranih osoba, raste broj otkucaja srca (puls). Srce radi brže.
 - kod utreniranih osoba, povećava se zapremina leve komore. Srce radi jače.
Srce je elastično. Prilikom fizičkog napora, leva komora se proširi. Kada napor prestane, ona se vrati na svoju prvobitnu zapreminu. Međutim, ako napori traju duže vreme, kao kod profesionalnih sportista, leva komora ostaje trajno proširena i to se zove sportsko prošireno srce.
Fizičke napore prati i povećanje krvnog pritiska.
Kapilari se šire zbog bržeg proticanja krvi, pa koža pocrveni.

недеља, 4. фебруар 2018.

Uloga nervnog i mišićnog sistema u procesu rada

Usled zamora nervnog sistema dolazi do:
 - produženja refleksnog vremena,
 - slabljenja nervnog impulsa,
 - nagomilavanja štetnih produkata metabolizma,
 - smanjenog dotoka kisoeonika i povećane količine ugljen dioksida,
 - potrošnje specijalne supstance u citoplazmi nervnih ćelija koja se zove Nilsova telašca.
Refleksno vreme je vreme koje prođe od nanošenja nadražaja do reakcije efektora.
Usled zamora mišića:
 - slabi mišićna kontrakcija, 
 - povišava se telesna temperatura, 
 - znojenje.
Osnovni materijal koji mišići koriste je glukoza.
Njenom razgradnjom se stvara mlečna kiselina, koja izaziva zamor mišića.

субота, 3. фебруар 2018.

Oplođenje

Oplođenje ili fertilizacija je proces spajanja muških i ženskih gameta.
Kod čoveka se odigrava u telu majke (unutrašnje oplođenje).
Razlikuju se:
 - aktiviranje spermatozoida,
 - reakcija memebrane jajne ćelije i
 - spajanje jedara spermatozoida i jajne ćelije.
Aktiviranje spermatozoida - iz vršnog dela na glavi spermatozoida (akrozoma), oslobađaju se enzimi koji razlažu memebranu jajne ćelije.
Spermatozoid ulazi u jajnu ćeliju.
Reakcija membrane jajne ćelije - stvara se nova, posebna fertlilizaciona membrana, koja sprečava ulazak novih spermatozoida.
Spajanje jedara spermatozoida i jajne ćelije - u citoplazmi jajne ćelije se zapažaju 2 jedra.
Ovo je stadijum 2 pronukleusa.
Pronukleusi gube svoje omotače i formira se deobno vreteno.
Majčini i očevi hromozomi u deobnom vretenu se tada nalaze u stadijumu metafaze.
Rezultat oplođenja je oplođena jajna ćelija koja se zove zigot.
Zigot ima 2 garniture - 2n - diploidan broj hromozoma (46).
Položaj deobnog vretena određuje pravac prve deobe zigota.
Značaj oplođenja je kombinovanje gena, odnosno roditeljskih osobina u potomstvu.
 

понедељак, 8. јануар 2018.

Oogeneza

To je proces formiranja jajnih ćelija.
U njegovoj osnovi je mejoza.
Razlikuju se 3 faze: razmnožavanje, rast i sazrevanje.
Faza razmnožavanja je mitotička deoba klicinih ćelija sa 2n brojem hromozoma.
Tada nastaju specijalne ćelije oogonije sa istim - diploidnim brojem hromozoma. One su malo krupnje od ostalih ćelija. Imaju krupno loptasto jedro.
Faza rasta je uvećanje oogonija i nastaju oocite prvog reda (primarne oocite).
Faza sazrevanja je mejoza.
 - primarne oocite stupaju u mejozu 1 i nastaju po jedna sekundarna oocita i jedna  primarna polocita.
Sekundarna oocita ima skoro svu citoplazmu i jedro sa jednom garniturom hromozoma.
Polocita dobija malu količinu citoplazme i ima n broj hromozoma.
 - obe ćelije sada stupaju u mejozu 2.
 - od sekundarne oocite ponovo nastaju ootida, sa skoro celokupnom citoplazmom i polocita sa malom količinom citoplazme.
 - od primarne polocite nastaju još dve, sekundarne polocite.
Krajnji rezultat faze sazrevanja su: jedna zrela jajna ćelija ootida + 3 polocite koje se resorbuju (nestaju).
Oogeneza se dešava u jajnicima (ovarijumima - ženskim polnim žlezdama).
Primarnu i sekundarnu oocitu, okružuju folikularne ćelije.
Folikularne ćelije ishranjuju oocite.
Oocite i folikularne ćelije zajedno čine mehurastu izraslinu u jajnicima koji se naziva folikul.
Folikul može biti: primarni, sekundarni i tercijarni.
Primarni folikul okružuje primarnu oocitu, a sekundarni i tercijarni okružuju sekundarnu oocitu.
U pubertetu primarni folikul počinje da sazreva, folikularne ćelije se dele i nastaju sekundarni, a zatim i tercijarni (Grafov folikul).
Istovremeno sa sazrevanjem folikula, teče i mejotička deoba.
Posle mejoze 1, Grafov folikul prska i sekundarna oocita se oslobađa i prelazi u levkasto proširenje jajovoda.
Ovaj proces se naziva ovulacija.
Dok se sekundarna oocita nalazi u gornjoj trećini jajovoda, započinje mejoza 2, ali se ne završava sasvim, već se zadržava u stadijumu metafaze , sve do oplođenja.
Dakle, u tom trenutku, jajna ćelija je spremna za oplođenje. 
Dužina života jajne ćelije je 24 sata. Ako ne dođe do oplođenja, ona ugine.
U toku ovulacije, zidovi materice zadebljavaju, da bi se ona pripremila da prihvati plod.
Ukoliko ne dođe do oplođenja, zadebljali zidovi se odstranjuju. Ovo je praćeno krvarenjem. Zove se menstruacija.
Ove smene ovulacije i menstruacije se nazivaju estralni ciklus.
Na njegovu pojavu i tok utiču: nasledni faktori, različita oboljenja, klima, ishrana, dužina dana...
Estralni ciklus započinje od 12. godine.
Dešava se prosečno na svakih 28 dana.
Prestanak menstrualnog ciklusa se zove menopauza, klimaks, ili klimakterijum. I tu postoje individualne razlike.

недеља, 7. јануар 2018.

Spermatogeneza

To je proces formiranja spermatozoida (polnih ćelija) u polnim žlezdama, testisima ili semenicima.
U osnovi ovoga procesa se nalazi mejoza.
Uočavaju se faze: razmnožavanja, rastenja i sazrevanja.
Faza razmnožavanja:
 - klicine ćelije se nekoliko puta dele mitozom i nastaju specijalne ćelije spermatogonije. Obe vrste ćelija imaju diploidan (2n) broj hromozoma.
Faza rasta:
 - spermatogonije se uvećavaju i nastaju primarne spermatocite sa takođe 2 garniture hromozoma.
Faza sazrevanja je mejoza.
 - spermatocite prvog reda stupaju u mejozu 1 i nastaju sekundarne spermatocite, sa haploidnim brojem hromozoma.
 - spermatocite drugog reda stupaju u mejozu 2 i nastaju spermatide koje imaju 23 hromozoma.
Spermatide se pretvaraju u spermatozoide u procesu spermiogeneze.
Spermatogeneza započinje u pubertetu.
Traje neprekidno celog života, s tim što njen nivo opada posle 45. godine.
Odvija se u semenim kanalićima semenika (testisa).
Na spermatogenezu utiču i prostata i bulbo - uretralne žlezde.
One luče semenu tečnost neophodnu za pokretljivost spermatozoida.
Spermatozoid je sastavljen od: glave, vrata, repa i biča.
U glavi se nalazi jedro. Na vrhu glave se nalazi ispupčenje - akrozom.
U vratu su smešteni centrioli i bazalno telašce.
U biču su mitohondrije.
U genitalnim odvodima žena, spermatozoid može da živi 2 do 3 dana.
Na aktivnost spermatogeneze utiču: temperatura, radijacija, način života...
Neadekvatna ishrana, uzimanje psihoaktivnih supstanci, nošenje tesnih farmerica, stalno sedenje, izazivaju degeneraciju spermatozoida.

понедељак, 4. децембар 2017.

Biologija razvića

Biologija razvića se bavi problemima individualnog razvića organizma.
Individualno razviće se naziva ontogeneza.
Započinje oplođenjem i stvaranjem zigota i završava se smrću jedinke.
Razlikuju se: prenatalni period, rađanje i postnatalni period.
Prenatalni - od začeća do rođenja.
Rođenje - izlazak jedinke iz jajnih opni i ekstraembrionalnih zavoja.
Postnatalni - od rođenja do smrti.
Početne stupnjeve individualnog razvića proučava embriologija.
U osnovi individualnog razvića se nalazi razmnožavanje.
Ono može biti: bespolno i polno.
Kod oba tipa razmnožavanja se umeće seksualni proces, pri čemu se razmenjuju i kombinuju geni.
Značaj seksualnog procesa je u tome što se u potomstvo unose genetičke promene koje su u osnovi evolucije.
Razmnožavanje karakterišu procesi: nastajanja gameta (reproduktivnih ćelija), seksualni proces i razviće novog organizma.
Kod čoveka, reproduktivne ćelije su različitog oblika i veličine.
Kod muškaraca je to spermatozoid, sitan, ima bič i pokretan.
Kod žena je to jajna ćelija, velika, loptastog oblika i nepokretna.
Kod čoveka postoje: telesne i polne ćelije.
U ranim fazama embrionalnog razvića, od treće do pete nedelje trudnoće, razvijaju se posebne klicine ili germinativne ćelije.
Ove ćelije su nediferencirane - nemaju svoju funkciju.
Od njih će posle mejotičke deobe nastati polne ćelije.