Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

недеља, 8. септембар 2019.

Mali mozak

Između produžene moždine i malog mozga, nalazi se Varolijev most, koji je veza između ova dva organa.
Mali mozak se nalazi u potiljačnom delu lobanje.
Prekrivaju ga potiljačni režnjevi velikog mozga. 
Mali mozak je sastavljen iz 2 dela:
   1. Vermisa - centralnog crvolikog dela i
   2. dve hemisfere.
U spoljašnjem delu su smeštena tela neurona sa dendritima - siva masa.
U unutrašnjosti se nalaze dugački nastavci (neuriti ili aksoni) - bela masa.
Primarna uloga malog mozga je održavanje telesne ravnoteže i mišićnog tonusa.
Kontroliše voljne, složene mišićne pokrete, ispravlja ih i usklađuje.
Dakle od njega zavisi kvalitet naših pokreta.
Veliki mozak određuje ŠTA treba da se uradi, a mali, KAKO to uraditi.
Dakle, mali mozak izvršava, ostvaruje ono što je isplanirao veliki mozak.
Ovo je važno u baletu i u sportu (gimnastici, atletici itd.)
On prvo dobije informacije o izduženosti mišića i položaju zglobova, onda ih obradi, a zatim šalje nove impulse prema efektorima ka periferiji našeg tela.
Što je organizam pokretljiviji, mali mozak je veći.
Zato sisari imaju najrazvijeniji mali mozak.
Povreda malog mozga dovodi do neusklađenog kretanja i gubitka ravnoteže.
Ovaj poremećaj se naziva ataksija.
Javljaju se drhtanje ruku (tremor) i osoba ne može pravilno da proceni udaljenost pri kretanju (dismetrija).
Potpuno odstranjivanje dovodi do invaliditeta.

уторак, 27. август 2019.

Produžena moždina

Nalazi se između kičmene moždine i mozga, tačnije dela mozga koji se zove Varolijev most.
Smeštena je u donjem potiljačnom delu lobanje.
Poznata je pod imenom 'čvor života' , jer se njenom povredom remete rad srca i disanje, pa ta povreda može biti i smrtonosna.
Kroz nju prolaze svi ushodni i nishodni putevi koji povezuju nervne centre sa receptorima i efektorima.

Centri u produženoj moždini se mogu podeliti na: AUTOMATSKE I REFLEKSNE.
Automatski centri su: 
 - za disanje;
 - za regulaciju srčanog rada i
 - vazomotorni centar.

Centar za disanje se sastoji od:  
 - centra za udisanje (inspiracioni) i
 - centra za izdisanje (ekspiracioni).
Iz njih polaze nadražaji do međurebarnih mišića i dijafragme.
Rade suprotno jedan od drugog; kad je jedan aktivan, drugi je neaktivan.
Ovi centri nisu samostalni. Disanje se reguliše i sa drugim centrima za disanje u mozgu.
Na centar za disanje se može uticati i voljom. Možemo da zaustavimo disanje neko vreme, ili da ga usporimo ili ubrzamo.

Centar za regulaciju srčanog rada se sastoji od:
 - centra za ubrzavanje i
 - centra za usporavanje srčanog rada.
Na rad ovog centra utiče krvni pritisak. Svaka promena krvnog pritiska aktiviraće jedan ili drugi centar dok se ne vrati na normalu.
Povezani su sa receptorima u krvnim sudovima. 

Vazomotorni centar se sastoji od:
 - presornog - povećava napetost (tonus) krvnih sudova i oni se sužavaju i
 - depresornog centra - smanjuje napetost krvnih sudova i oni se šire.
Na ovaj način presorni centar ubrzava, a depresorni centar usporava rad srca.

Refleksni centri su zaduženi za:
 - zaštitu ili odbranu organizma - odbrambeni;
 - ravnotežu tela u prostoru labirintni i
 - funkciju ishrane - alimentarni.

Odbrambeni reflksi su: 
 - treptanje očnih kapaka;
 - suzenje;
 - kašljanje i 
 - kijanje.

Labirintini refleksi održavaju glavu i telo u ravnotežnom položaju. Povezani su sa vestibularnim aparatom u unutrašnjem uhu (u labirintu).

Alimentarni refleksi su za:
 - gutanje;
 - žvakanje;
 - lučenje pljuvačke (salivaciju) i 
 - povraćanje.

недеља, 25. август 2019.

Kičmena moždina

Ovo je evolutivno najstariji deo CNSa.
Nalazi se u kičmenom kanalu - uokvirena je kičmenim pršljenovima.
Ima oblik vrpce - kanapa.
Na poprečnom preseku se uočavaju: centralni kanal, siva masa i bela masa.
Siva masa je raspoređena oko centralnog kanala u obliku slova H.
Nju čine tela nervnih vlakana sa kratkim nastavcima - dendritima.
Bela masa obavija sivu masu.
Nju čine dugački nastavci - aksoni istih nervnih vlakana čija se tela nalaze u unutrašnjem delu kičmene moždine tj. u sivoj masi.
Sa leđne (dorzalne) i trbušne (ventralne) strane kičmene moždine, ulaze i izlaze nervna vlakna koja grade moždinske nerve.
Postoji 31 par moždinskih nerava.
Svaki od njih ima 2 korena: dorzalni i ventralni.
Dorzalni koreni se nalaze na leđnoj strani kičmene moždine.
Čine ih aferentna ili osećajna nervna vlakna.
Ona provode nervni impuls od čulnih ćelija do kičmene moždine.
Ventralni koreni se nalaze na trbušnoj strani kičmene moždine.
Čine ih eferentna ili pokretačka nervna vlakna.
Ona provode nervni impuls od kičmene moždine do mišića, žlezda i drugih organa.
Uloga kičmene moždine je: provodna i refleksna.
Provodna uloga se ostvaruje preko ushodnih i nishodnih puteva.
Ushodnim putevima se informacije prenose od receptora prema mozgu.
Nishodnim putevima se informacije prenose od nervnih centara prema efektorima.
Refleksna uloga kičmene moždine se ostvaruje preko refleksnih centara koji su smešteni u njoj.
Npr. u leđnom delu se nalaze centri koji regulišu pražnjenje mokraćne bešike i debelog creva i funkciju polnih organa.
U vratnom delu se nalazi centar za širenje zenica.
Kičmena moždina upravlja i pokretima glave, mišića, ruku, nogu, trupa, krvnim pritiskom, znojenjem.
Ako se prekine kičmena moždina, odnosno njena veza sa mozgom, centri koji se nalaze ispod mesta prekida ne mogu da rade.
Tada se delovi tela kojima upravljaju ti nervni centri, oduzmu (parališu).
 

субота, 24. август 2019.

Centralni nervni sistem - CNS

Čine ga kičmena moždina i mozak.
Kičmena moždina se nalazi u kanalu kičmenog stuba.
Mozak se nalazi u lobanjskoj čauri.
Osnovni delovi mozga su:
 - produžena moždina;
 - Varolijev most;
 - mali mozak;
 - srednji mozak;
 - međumozak i
 - veliki mozak.
Sve delove mozga, kao i kičmenu moždinu, obavijaju i štite 3 opne:
 - tvrda (duramater);
 - paučinasta (arahnoidea) i
 - meka (pijamater).
U mozgu se nalaze 4 moždane komore.
Ispunjene su moždano-moždinskom (cerebro-spinalnom) tečnošću, koja se zove likvor.
Likvor ispunjava prostor između meke i paučinaste opne.
Uloga likvora je da mehanički štiti moždano tkivo i u razmeni materija u nervnom tkivu.
 

четвртак, 15. август 2019.

Periferne sinapse

Ostvaruju se između nervnih vlakana i mišića.
Zovu se još i nervno-mišićne tvorevine ili MOTORNE PLOČE.
Sa nervnih vlakana se nadražaj prenosi na mišiće preko neurotransmitera acetilholina.
Kada nadražaj dospe do motorne ploče, izlučeni acetilholin nadraži mišiće i oni se grče.
Neki otrovi, kao što su kurare, botulinski otrov, nikotin, otrov pauka crne udovice, sprečavaju izlučivanje acetilholina na motorne ploče i parališu ih.
Tako sprečavaju prenošenje nadražaja.

Sinapse

To su veze između 2 neurona.
Zahvaljujući njima se nervni impuls (nadražaj) prenosi sa jedne na drugu ćeliju.
Sinapsa se sastoji od: presinaptičke membrane, sinaptičkog prostora i postsinaptičke membrane.
Presinaptička je membrana neurona sa kojeg nadražaj prelazi na drugu, susednu nervnu ćeliju.
Postsinaptička je membrana na koju prelazi nadražaj sa prethodnog neurona.
Između ove dve membrane je tzv. sinaptički prostor.
Prema načinu na koji se impuls prenosi sa presinaptičke na postsinaptičku membranu, postoje: električne, hemijske i mešovite sinapse.
Električne sinapse su kod tesno spojenih susednih membrana.
Tada se impuls prenosi nesmetano kao električna pojava sa jedne na drugu ćeliju.
Kod hemijskih sinapsi je prenošenje nadražaja omogućeno lučenjem neurotransmitera u sinaptički prostor.
Kod mešovitih sinapsi se nadražaj prenosi električnim putem, ali je to olakšano lučenjem neurotransmitera.
NEUROTRANSMITERI su hemijski aktivne supstance koje nastaju na presinaptičkim membranama i izlučuju se u sinaptički prostor.
Sposobni su da izazovu nadražaj na postsinaptičkim membranama susednih neurona i da tako obezbede njihovo prenošenje.
U sinapsama CNSa (centralnim sinapsama), ulogu posrednika između 2 neurona (neurotransmitera) imaju acetilholin, dopamin, noradrenalin, histamin. 
U CNSu, se aferentna nervna vlakna granaju u nekoliko grana i ostvaruje se više sinaptičkih veza do nervnih centara.
U kičmenoj i produženoj moždini postoje interneuroni (posrednička nervna vlakna).
Oni provode nadražaj od perifernih do centralnih neurona i u suprotnom smeru, od centralnih do perifernih.
Opisane sinapse se zovu centralne sinapse.   

среда, 14. август 2019.

Način nastanka i prenošenja nervnog impulsa - depolarizacija

Ako se 2 elektrode spoje sa površinom ćelijske membrane neurona, na 2 različita mesta, neće se uočiti razlika električnog potencijala između njih.
Tada je nervno vlakno u mirovanju i to je tzv. potencijal mirovanja, odnosno ćelijska membrana je polarizovana.
Ako se jedna tačka nadraži strujom, nastaće nadražaj koji se prostire kroz vlakno.
Na nadraženom mestu dolazi do promene propustljivosti ćelijske membrane i drugačije raspodele jona na njenoj spoljašnjoj i unutrašnjoj površini.
Tada je na nadraženom mestu spoljašnja površina neurona naelektrisana negativno, a unutrašnja pozitivno. 
Ova pojava se naziva DEPOLARIZACIJA.
Razlika električnog potencijala između nadraženog i nenadraženog mesta na ćelijskoj membrani se naziva AKCIONI POTENCIJAL.
Dakle akcioni potencijal se stvara prilikom depolarizacije, odnosno nadražaja na membrani nervne ćelije i tada nastaje biostruja.
Akcioni potencijal je električni zapis nervnog impulsa.
U procesu depolarizacije se stimuliše susedni deo nervnog vlakna , pa se ona nastavlja, dok se u prethodno depolarizovanim (nadraženim) delovima neurona ponovo uspostavlja aktivna polarizovanost, odnosno potencijal mirovanja.
Tako se depolarizacija, odnosno impuls, prenosi duž nervnog vlakna.
Već je rečeno da je u potencijalu mirovanja, spoljašnji deo ćelijske membrane elektropozitivan, a unutrašnji elektronegativan.
Brzina prostiranja nadražaja kroz nervno vlakno ne zavisi od jačine draži.
Zavisi od debljine nervnog vlakna i od njegove prirode.
Npr. brzina prostiranja nadražaja se razlikuje kod različitih životinjskih vrsta, ili u okviru jedne vrste kod motornih i osećajnih neurona.
Npr. pokretačka nervna vlakna provode nadražaj brzinom od 90 metara u sekundi,a osećajna 1 metar u sekundi.
Do promene brzine prostiranja nadražaja može doći promenom temperature, delovanjem anestetika i alkohola.