Dobro došli

DA BISTE SE LAKŠE SNAŠLI, KLIKNITE I PROČITAJTE UPUTSTVA I SAVETE.
PROČITAJTE I KRITERIJUM OCENJIVANJA I BODOVANJE ZA OCENU.
DA BISTE PRONAŠLI ŽELJENU LEKCIJU, U POLJE 'PRETRAŽI OVAJ BLOG' , UKUCAJTE NJEN NASLOV I KLIKNITE 'PRETRAGA', ILI KLIKNITE NA OZNAKU SVOG ODELJENJA I POJAVIĆE SE LEKCIJE KOJE MOŽETE DA ODGOVARATE.
OVO SE SVE NALAZI U DESNOJ KOLONI BLOGA.

петак, 22. новембар 2019.

Велики (предњи) мозак - veliki (prednji) mozak

Највећи је део мозга и прекрива све остале делове мозга.
Подељен је на 2 хемисфере дубоком браздом.
Те хемисфере су спојене можданом масом која се зове мождана греда.
На површини великог мозга је сива маса (тела неурона са дендритима), а у унутрашњости је бела маса (неурити).
Сива маса чини кору (кортекс) великог мозга.
Кора је избраздана што повећава површину великог мозга.
Сваки део тела се налази под контролом неке од зона на кори великог мозга.
Највеће подручје коре заузимају усне, затим лице и палац, а труп и доњи делови тела заузимају мање зоне.
Што је већи број рецептора у одређеним деловима тела и што су сложенији покрети одређених делова тела, то је већа зона на кори великог мозга која га контролише.
Велики мозак је седиште виших нервних делатности, као што су: памћење, учење, мишљење, логичко закључивање, осећања за говор, воља и вољне радње.
Центри за ове функције се налазе у кори великог мозга.
У кори великог мозга се разликују: осећајне, моторне (покретачке) и асоцијативне области.
У белој маси су смештена базална једра.
Она утичу на функционисање телесних мишића када су у питању сложени покрети (балет, спорт, уметничко изражавање и слично).
Аутоматски покрети се обављају без непосредне контроле коре великог мозга, али њима је претходило дуготрајно учење, уходавање и тренинг покрета уз велику концентрацију и ангажовање коре великог мозга.
Велики мозак утиче и на рад осталих делова мозга и на вегетативни нервни систем.

понедељак, 18. новембар 2019.

Međumozak (међумозак)

Заузима средишњи део мозга.
Има задебљале зидове и 3. мождана комора је у облику узаног канала.
Мождана комора је испуњена мождано-мождинском (церебро-спиналном) течношћу.
Састоји се од: епифизе, таламуса и хипоталамуса

Епифиза је жлезда величине зрна грашка.
Зове се још и пинеална жлезда.
Налази се на дорзалној (леђној) страни међумозга.
Задужена је за лучење мелатонина.
Мелатонин је хормон и антиоксидант.
Као хормон регулише будност и спавање (нормалан сан).

Таламус има важну улогу у психо-афективном животу човека (осећања).
Повреде таламуса доводе до преосетљивости, безразложног плача и смеха.
Мимика лица није изражена, не одражава расположење особе и лице изгледа као маска.

Хипоталамус
Ово је доњи део међумозга и налази се у бази мозга.
Са доње стране међумозга се налази нервна петељка која га повезује са хипофизом.
Хипофиза је главна жлезда са унутрашњим лучењем.
Хипоталамус контролише предњи режањ хипофизе, тзв. аденохипофизу и на тај начин учествује у регулацији рада већине жлезда са унутрашњим лучењем.
У хипоталамусу се налазе највиши центри вегетативног нервног система.
Хипоталамус директно утиче на:
-          терморегулацију;
-          промет воде – осморегулацију;
-          рад унутрашњих органа;
-          крвни притисак;
-          сан;
-          осећај глади и ситости;
-          сексуално понашање;
-          емоционалне реакције (бес, љутња, страх..)
Ако је оштећен предњи режањ хипофизе, доћи ће до:
-          појачаног знојења;
-          успореног рада срца;
-          ширења крвних судова;
-          снижавања крвног притиска;
-          појачаног лучења сокова за варење;
-          успоравања метаболизма.
Ако је оштећен задњи режањ, доћи ће до:
-          појачаног лучења адреналина;
-          срце брже ради;
-          сужавања крвних судова;
-          повишеног крвног притиска;
-          ометања нормалних покрета црева.
-          убрзавања метаболизма.

Srednji mozak (средњи мозак)

Најкраћи део мозга, дужине око 15 до 20 милиметара (1,5 до 2 центиметра).
У средњем мозгу се налазе: Силвијев канал и четворогубе квржице.
Силвијев канал је испуњен церебро-спиналном (мождано-мождинском) течношћу.
Четворогубе квржице су: видне и слушне.
Улога средњег мозга је у одржавању нормалног положаја тела и главе и регулисању тонуса (напетости, затегнутости) мишића.
Задужен је за усправљање, акомодацију очног сочива, покрете ока.
Повреде средњег мозга доводе до укочености мишића, дрхтања руку и ногу (Паркинсонова болест).

недеља, 8. септембар 2019.

Mali mozak

Između produžene moždine i malog mozga, nalazi se Varolijev most, koji je veza između ova dva organa.
Mali mozak se nalazi u potiljačnom delu lobanje.
Prekrivaju ga potiljačni režnjevi velikog mozga. 
Mali mozak je sastavljen iz 2 dela:
   1. Vermisa - centralnog crvolikog dela i
   2. dve hemisfere.
U spoljašnjem delu su smeštena tela neurona sa dendritima - siva masa.
U unutrašnjosti se nalaze dugački nastavci (neuriti ili aksoni) - bela masa.
Primarna uloga malog mozga je održavanje telesne ravnoteže i mišićnog tonusa.
Kontroliše voljne, složene mišićne pokrete, ispravlja ih i usklađuje.
Dakle od njega zavisi kvalitet naših pokreta.
Veliki mozak određuje ŠTA treba da se uradi, a mali, KAKO to uraditi.
Dakle, mali mozak izvršava, ostvaruje ono što je isplanirao veliki mozak.
Ovo je važno u baletu i u sportu (gimnastici, atletici itd.)
On prvo dobije informacije o izduženosti mišića i položaju zglobova, onda ih obradi, a zatim šalje nove impulse prema efektorima ka periferiji našeg tela.
Što je organizam pokretljiviji, mali mozak je veći.
Zato sisari imaju najrazvijeniji mali mozak.
Povreda malog mozga dovodi do neusklađenog kretanja i gubitka ravnoteže.
Ovaj poremećaj se naziva ataksija.
Javljaju se drhtanje ruku (tremor) i osoba ne može pravilno da proceni udaljenost pri kretanju (dismetrija).
Potpuno odstranjivanje dovodi do invaliditeta.

уторак, 27. август 2019.

Produžena moždina

Nalazi se između kičmene moždine i mozga, tačnije dela mozga koji se zove Varolijev most.
Smeštena je u donjem potiljačnom delu lobanje.
Poznata je pod imenom 'čvor života' , jer se njenom povredom remete rad srca i disanje, pa ta povreda može biti i smrtonosna.
Kroz nju prolaze svi ushodni i nishodni putevi koji povezuju nervne centre sa receptorima i efektorima.

Centri u produženoj moždini se mogu podeliti na: AUTOMATSKE I REFLEKSNE.
Automatski centri su: 
 - za disanje;
 - za regulaciju srčanog rada i
 - vazomotorni centar.

Centar za disanje se sastoji od:  
 - centra za udisanje (inspiracioni) i
 - centra za izdisanje (ekspiracioni).
Iz njih polaze nadražaji do međurebarnih mišića i dijafragme.
Rade suprotno jedan od drugog; kad je jedan aktivan, drugi je neaktivan.
Ovi centri nisu samostalni. Disanje se reguliše i sa drugim centrima za disanje u mozgu.
Na centar za disanje se može uticati i voljom. Možemo da zaustavimo disanje neko vreme, ili da ga usporimo ili ubrzamo.

Centar za regulaciju srčanog rada se sastoji od:
 - centra za ubrzavanje i
 - centra za usporavanje srčanog rada.
Na rad ovog centra utiče krvni pritisak. Svaka promena krvnog pritiska aktiviraće jedan ili drugi centar dok se ne vrati na normalu.
Povezani su sa receptorima u krvnim sudovima. 

Vazomotorni centar se sastoji od:
 - presornog - povećava napetost (tonus) krvnih sudova i oni se sužavaju i
 - depresornog centra - smanjuje napetost krvnih sudova i oni se šire.
Na ovaj način presorni centar ubrzava, a depresorni centar usporava rad srca.

Refleksni centri su zaduženi za:
 - zaštitu ili odbranu organizma - odbrambeni;
 - ravnotežu tela u prostoru labirintni i
 - funkciju ishrane - alimentarni.

Odbrambeni reflksi su: 
 - treptanje očnih kapaka;
 - suzenje;
 - kašljanje i 
 - kijanje.

Labirintini refleksi održavaju glavu i telo u ravnotežnom položaju. Povezani su sa vestibularnim aparatom u unutrašnjem uhu (u labirintu).

Alimentarni refleksi su za:
 - gutanje;
 - žvakanje;
 - lučenje pljuvačke (salivaciju) i 
 - povraćanje.

недеља, 25. август 2019.

Kičmena moždina

Ovo je evolutivno najstariji deo CNSa.
Nalazi se u kičmenom kanalu - uokvirena je kičmenim pršljenovima.
Ima oblik vrpce - kanapa.
Na poprečnom preseku se uočavaju: centralni kanal, siva masa i bela masa.
Siva masa je raspoređena oko centralnog kanala u obliku slova H.
Nju čine tela nervnih vlakana sa kratkim nastavcima - dendritima.
Bela masa obavija sivu masu.
Nju čine dugački nastavci - aksoni istih nervnih vlakana čija se tela nalaze u unutrašnjem delu kičmene moždine tj. u sivoj masi.
Sa leđne (dorzalne) i trbušne (ventralne) strane kičmene moždine, ulaze i izlaze nervna vlakna koja grade moždinske nerve.
Postoji 31 par moždinskih nerava.
Svaki od njih ima 2 korena: dorzalni i ventralni.
Dorzalni koreni se nalaze na leđnoj strani kičmene moždine.
Čine ih aferentna ili osećajna nervna vlakna.
Ona provode nervni impuls od čulnih ćelija do kičmene moždine.
Ventralni koreni se nalaze na trbušnoj strani kičmene moždine.
Čine ih eferentna ili pokretačka nervna vlakna.
Ona provode nervni impuls od kičmene moždine do mišića, žlezda i drugih organa.
Uloga kičmene moždine je: provodna i refleksna.
Provodna uloga se ostvaruje preko ushodnih i nishodnih puteva.
Ushodnim putevima se informacije prenose od receptora prema mozgu.
Nishodnim putevima se informacije prenose od nervnih centara prema efektorima.
Refleksna uloga kičmene moždine se ostvaruje preko refleksnih centara koji su smešteni u njoj.
Npr. u leđnom delu se nalaze centri koji regulišu pražnjenje mokraćne bešike i debelog creva i funkciju polnih organa.
U vratnom delu se nalazi centar za širenje zenica.
Kičmena moždina upravlja i pokretima glave, mišića, ruku, nogu, trupa, krvnim pritiskom, znojenjem.
Ako se prekine kičmena moždina, odnosno njena veza sa mozgom, centri koji se nalaze ispod mesta prekida ne mogu da rade.
Tada se delovi tela kojima upravljaju ti nervni centri, oduzmu (parališu).
 

субота, 24. август 2019.

Centralni nervni sistem - CNS

Čine ga kičmena moždina i mozak.
Kičmena moždina se nalazi u kanalu kičmenog stuba.
Mozak se nalazi u lobanjskoj čauri.
Osnovni delovi mozga su:
 - produžena moždina;
 - Varolijev most;
 - mali mozak;
 - srednji mozak;
 - međumozak i
 - veliki mozak.
Sve delove mozga, kao i kičmenu moždinu, obavijaju i štite 3 opne:
 - tvrda (duramater);
 - paučinasta (arahnoidea) i
 - meka (pijamater).
U mozgu se nalaze 4 moždane komore.
Ispunjene su moždano-moždinskom (cerebro-spinalnom) tečnošću, koja se zove likvor.
Likvor ispunjava prostor između meke i paučinaste opne.
Uloga likvora je da mehanički štiti moždano tkivo i u razmeni materija u nervnom tkivu.